Godinu dana nakon što je nova vlada preuzela vlast u Damasku, mnoge regije i dalje pate od strukturne krize i uništavanja infrastrukture. U govoru u džamiji Umayyad, obilježavajući svoju prvu godinu na vlasti, privremeni sirijski predsjednik Ahmad al-Sharaa ponovio je svoje obećanje o obnovi zemlje svim Sirijcima, ali čini se da on samo priča.
Masakriranje velikog broja pripadnika sirijske vojske, sigurnosnih snaga i političkih ličnosti prethodne vlade bio je uobičajen posao sadašnjih vladara Damaska, i uprkos tvrdnjama o općoj amnestiji, mnogi vojni zvaničnici vlade Al-Asada se i dalje ubijaju. Zapravo, tenzije u Siriji i dalje rastu.
Dublji jazovi u Siriji
Uprkos uspjehu Al-Sharaa u osiguravanju podrške Zapada, nasilje unutar Sirije se intenziviralo, a podjele produbile.
U martu, sirijske vladine snage i druge naoružane frakcije su počinile četverodnevni masakr duž sirijske obale, usmjeren uglavnom protiv pripadnika vjerske manjine Alavita. Ubistva su se nastavila. Zatim, u julu, još jedan masakr nad druzskim civilima u južnoj provinciji Suwayda izazvao je opšte nezadovoljstvo. Od masakra, Suwayda je funkcionalno odvojena od ostatka Sirije. Stanovnici su pooštrili svoj stav protiv Damaska, a vođa DruzaHikmatal-Hijri sada zahtijeva autonomiju.
Sredinom novembra, sirijske vlasti su organizovale javna suđenja pristalicama Basharaal-Assada. Maskirane i osobe u lisicama izvođene su pred kamere tokom ovih sudskih postupaka.
Posmatrači ljudskih prava tvrde da nova sirijska vlada nije uspjela izraditi nacionalnu strategiju za tranzicijsku pravdu. Prilika se propušta, kažu oni, jer su se akteri unutar samog novog režima okrenuli suzbijanju, pa čak i ubijanju protivnika.
Povratak autoritarizma
Mnogi Sirijci vjeruju da Sirija sada pati od još goreg autoritarizma. Alla Ibrahim, građanski aktivista iz Homsa, rekao je za The Guardian: „Godinu dana nakon što je nova vlada preuzela vlast, gdje bismo se sklonili ako se masakri i atentati nastave?“
Mnogi Sirijci tvrde da je pravda sada veliki izazov pod novom vlašću i da će, ako se kršenja nastave, situacija postati gora nego prije. Građanski aktivisti upozoravaju da se u novoj Siriji malo spominje demokratija i da novi ustav daje predsjedniku široka ovlaštenja, dok su nedavni parlamentarni izbori organizirani uglavnom na ceremonijalni način, bez glasanja ljudi za izbor svojih predstavnika. Odbor pod uticajemAl-Sharaae izabrao je dvije trećine članova parlamenta, a sam privremeni predsjednik imenovao je preostalu trećinu zastupnika.
Aktivisti za ljudska prava protive se političkom pristupu nove vlade u Damasku, tvrdeći da vlada Al-Sharaa stvara novi sigurnosni i politički aparat koji sve nadgleda.Ridwan Ziyadeh, sirijski autor, rekao je da neke postojeće institucije pokušavaju uspostaviti novi, autoritativniji sistem nego prije. Ne dozvoljavaju političkim strankama da djeluju i niko ne može organizovati politički sastanak bez političke kancelarije Al-Sharaa.
Tenzije u južnim i kurdskim regijama
Godinu dana nakon pada Al-Assadove vlade, i uprkos sporazumu potpisanom u martu između Damaska i Sirijskih demokratskih snaga (SDF) s većinskim Kurdima na sjeveroistoku Sirije, čiji je cilj bio integracija kurdskih snaga u novu sirijsku vojsku, uporne tenzije između nove vlade Damaska i kurdskih frakcija i dalje postoje.
U međuvremenu, iako je Al-Sharaa izjavio da ne traži sukob s Tel Avivom, izraelski premijer Benjamin Netanyahu i dalje je duboko skeptičan prema novoj sirijskoj vladi. Izraelske snage su više puta bombardirale područja na jugu Sirije. Izraelci su čak okupirali tampon zonu na jugu Sirije koja je ranije bila pod nadzorom UN-a i izveli su uzastopne zračne napade i upade u Siriju od pada Al-Assada. Trenutno su sigurnosni pregovori između Damaska i Tel Aviva zaustavljeni, a dijelovi južne Sirije efektivno ostaju pod izraelskom okupacijom.
Sirija s najvećim brojem žrtava od mina
Ostaci sirijskog građanskog rata vidljivi su posvuda. Izvještava se da je od pada Al-Assada u decembru prošle godine u zemlji od mina poginulo najmanje 590 ljudi, uključujući 167 djece, što Siriju čini zemljom s najvećom stopom žrtava uzrokovanih minama u svijetu u 2025. godini.
Reuters je izvijestio da su smrtni slučajevi i povrede uzrokovane nagaznim minama i neeksplodiranim ubojitim sredstvima u 2025. godini dostigli najviši nivo u posljednje četiri godine.
PIS Journal
Your Comment