Prema Međunarodnoj novinskoj agenciji Ahlul Bayt (ABNA), u značajnom razvoju događaja u prirodi vojnih odnosa između Washingtona i Tel Aviva, i usred krhkog primirja u regiji, hebrejske novine "Jerusalem Post" otkrile su da su u toku napredni razgovori koji bi mogli dovesti do postepenog prekida američke vojne pomoći Izraelu i njene zamjene zajedničkim odbrambenim partnerstvom.
Prema Al Jazeeri, novine su napisale da će ključni razgovori vjerovatno početi sljedećeg maja i da će se fokusirati na postepeno ukidanje direktne američke vojne pomoći Izraelu i preusmjeravanje finansijskih sredstava ka zajedničkoj odbrambenoj saradnji.
Razgovori se održavaju u vrijeme kada se regija suočava sa rastućim tenzijama, posebno u svjetlu zastoja u pregovorima između Washingtona i Teherana, koji bi, ako se nastave, mogao dovesti do realizacije prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da će ponovo napasti Iran.
Prema pisanju novina, rezultati ovih razgovora mogli bi definirati okvir američko-izraelskih odbrambenih odnosa za narednu deceniju ili više.
Dok je tradicionalni cilj američke pomoći Tel Avivu bio osigurati kontinuirani protok oružja i opreme kako bi se održala izraelska vojna nadmoć u regiji, sada postoje znaci promjene u prirodi ove podrške od modela direktnog finansiranja ka podjeli troškova na zajedničkim odbrambenim projektima.
Koje su teme predstojećih razgovora?
Prema izvještaju, jedna od najvažnijih tema razgovora o budućnosti američko-izraelske vojne saradnje bit će određivanje vremenskog okvira i područja saradnje u zajedničkim vojnim i tehnološkim projektima tokom prelaska sa direktne pomoći na partnerstvo.
Novine su citirale izraelske zvaničnike koji su rekli da su laserski sistemi protivvazdušne odbrane, nove odbrambene tehnologije protiv prijetnji poput hipersoničnih raketa, kao i vještačka inteligencija među projektima koji bi mogli biti implementirani uz zajednička ulaganja obje strane.
Također je napomenuto da su američki i izraelski zvaničnici ranije razgovarali o razvoju zajedničkih projekata u oblasti kvantnog računarstva, svemirskih tehnologija sa ofanzivnim, odbrambenim i obavještajnim primjenama, kao i robotske tehnologije.
Ko će učestvovati u razgovorima?
Jerusalem Post je napisao da ovi razgovori neće biti isključivo tehnički, već će uključivati visoke donosioce odluka iz SAD-a i Izraela.
Sa izraelske strane, u razgovorima će učestvovati niz istaknutih zvaničnika iz oblasti odbrane, politike i ekonomije, uključujući Amira Barama, generalnog direktora Ministarstva odbrane, Michaela Leitera, izraelskog ambasadora u Washingtonu, te predstavnike vojske i Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Sa američke strane, biće prisutne i visokopozicionirane ličnosti, uključujući državnog sekretara Marca Rubia, njegovog savjetnika Michaela Needhama i američkog ambasadora u Izraelu Mikea Huckabeeja.
Kakav je politički kontekst ovih razgovora?
Ovi razgovori se odvijaju u vrlo krhkoj regionalnoj i političkoj atmosferi; uključujući nestabilno primirje s Iranom koje još nije dogovoreno uprkos pakistanskom posredovanju.
Osim toga, krhko primirje u Libanu, zajedno s kontinuiranim izraelskim napadima u južnom Libanu i sporadičnim odgovorima Hezbolaha, povećalo je vojni pritisak na Izrael i opteretilo njegove zalihe oružja.
S druge strane, ovi pregovori se odvijaju u vrijeme kada se povećao pritisak demokrata u američkom Senatu da se zaustavi ili obustavi prodaja oružja Izraelu.
Prema novinama, 40 od 47 demokratskih senatora nedavno je glasalo za zakone kojima se blokira prodaja dijela oružja Izraelu.
Ovaj trend se intenzivirao nakon što je administracija Joea Bidena u maju 2024. odlučila obustaviti prodaju dijela oružja Izraelu u znak protesta zbog vojnog napada režima na Rafah.
Većina demokrata se također protivila zajedničkom američko-izraelskom ratu protiv Irana, koji je započeo 29. marta 1404. godine bez službenog odobrenja američkog Kongresa.
Prema novinama, protivljenje nastavku vojne pomoći Izraelu sada se širi i unutar dijela Republikanske stranke, a i određeni broj republikanaca je pozvao na reviziju ili smanjenje ove pomoći.
Koje su posljedice za Izrael?
Posmatrači smatraju da bi svaki prelazak s modela direktne vojne pomoći na obrambeno partnerstvo zasnovano na zajedničkom finansiranju i razmjeni tehnologije mogao Izraelu predstaviti složene strateške izazove, od kojih je najvažniji rekonstrukcija tradicionalne ovisnosti režima o američkoj podršci.
Prema novinama, unutar Izraela se vode opsežne diskusije o financijskoj sposobnosti režima da kompenzira bilo kakvo smanjenje američke vojne pomoći.
Neki zvaničnici i stručnjaci zabrinuti su da bi takvo smanjenje, ako se provede, stvorilo financijski i vojni jaz koji bi utjecao na proces modernizacije izraelske obrambene strukture i njegovu sposobnost da osigura svoj arsenal.
Također još nije jasno kako Izrael može održati svoju regionalnu zračnu nadmoć ako se sljedeća američka administracija protivi prodaji borbenih aviona F-35.
Sveukupno, izraelski odbrambeni budžet porastao je na 144 milijarde šekela (oko 40 milijardi dolara) nakon operacije Al-Aksa Oluja 7. oktobra 2023. godine, a desetine milijardi šekela su dodane od početka 2026. godine.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu također je najavio plan povećanja odbrambenog budžeta režima za oko 35 milijardi šekela (oko 10 milijardi dolara) godišnje, s posebnim fokusom na povećanje domaćih kapaciteta u proizvodnji različitih vrsta municije i nabavci oružja.
Najavljena su daljnja smanjenja vojnih izdataka.
Posljednji sporazum o vojnoj saradnji između SAD-a i Izraela potpisan je 2016. godine, tokom prelaznog perioda administracije Baracka Obame, u okviru kojeg je Izraelu tokom 10 godina pruženo 38 milijardi dolara američke pomoći.
Your Comment