Prema Međunarodnoj novinskoj agenciji Ahlul Bayt (ABNA), Donald Trump je još jednom stavio pod mikroskop pravne i političke debate o ograničenjima predsjednikovih ratnih ovlasti u ovoj zemlji tvrdeći da odobrenje Kongresa nije potrebno za nastavak vojne akcije protiv Irana.
Trump je dao ovu izjavu iako je istekao rok od 60 dana za Zakon o ratnim ovlastima SAD-a (usvojen 1973. godine tokom Vijetnamskog rata).
Negirao je potrebu za odobrenjem Kongresa za nastavak vojnih operacija, tvrdeći da su i prethodni predsjednici mnogo puta prekršili ovaj zakon i da ga se zapravo nisu pridržavali.
Šta tačno kaže Zakon o ratnim ovlaštenjima?
Prema Zakonu o ratnim ovlaštenjima, u slučaju vojnog sukoba, američki predsjednik je dužan ili prekinuti operaciju ili dobiti odobrenje od zakonodavaca za njen nastavak u roku od 60 dana od obavještavanja Kongresa. Trumpova administracija je također obavijestila Kongres o napadima na Iran 28. februara, te je stoga istek ovog roka postao ključno pitanje u nedavnom sporu.
Međutim, Trump i američki ministar rata Pete Hegsett tvrdili su da je odbrojavanje do ovog roka zaustavljeno uspostavljanjem primirja između Washingtona i Teherana; tumačenje kojem su se neki pravni stručnjaci protivili, jer tekst zakona ne spominje zaustavljanje vremena u slučaju primirja.
Komentar pravnog stručnjaka i profesora na Američkom univerzitetu
Pravni stručnjaci smatraju ovo tumačenje kontroverznim. David Schultz, profesor političkih nauka i pravnih studija na Univerzitetu Hamline (univerzitet u saveznoj državi Minnesota, SAD), naglasio je da ignorisanje zakona od strane bivših predsjednika ne znači nužno da je Trumpova akcija legalna.
On kaže da ako američki predsjednik nastavi rat bez podrške ili dozvole Kongresa, to bi bilo suprotno zabrinutosti osnivača Sjedinjenih Država; jer nisu željeli da sva moć bude koncentrisana u rukama predsjednika (izvršne vlasti).
Historija zaobilaženja ovog zakona od strane bivših predsjednika
Istovremeno, izvještaji pokazuju da su i neki bivši američki predsjednici zaobilazili ovaj zakon ili davali različita tumačenja istog. Na primjer, Bill Clinton je nastavio vojne operacije na Kosovu bez odobrenja Kongresa 1999. godine, a Barack Obama je 2011. godine smatrao da operacija u Libiji ne spada u definiciju "vojnog sukoba".
Nasuprot tome, drugi predsjednici su dobili odobrenje Kongresa uprkos pravnim sumnjama, uključujući Georgea H.W. Busha za Zaljevski rat 1991. godine i Georgea W. Busha za ratove u Afganistanu i Iraku.
Američki stručnjaci smatraju da bi pravni spor oko predsjednikovih ratnih ovlaštenja mogao postati ozbiljan ustavni izazov u Sjedinjenim Državama, posebno ako vlada nastavi vojne sukobe bez odobrenja Kongresa, što bi doprinijelo složenosti trenutne krize.
Your Comment