Prema Međunarodnoj novinskoj agenciji Ahlul Bayt (ABNA), odobrenje zakona o zabrani islamskog vela za muslimanke u Portugalu izazvalo je val zabrinutosti i protesta među malom muslimanskom manjinom u zemlji. U oktobru je portugalski parlament odobrio prijedlog krajnje desničarske stranke Chega o zabrani upotrebe nikaba i burke na javnim mjestima; plan koji, prema muslimanskim aktivistima, nije ni utemeljen u društvenoj stvarnosti niti odgovara na bilo kakvu stvarnu prijetnju, već je jednostavno alat za podsticanje islamofobije i eliminaciju simbola muslimanskog vjerskog identiteta.
Plan, koji trenutno ispituje parlamentarni odbor, bi, ako bude finaliziran, izrekao kaznu do 4.000 eura ženama koje pokrivaju lica. Prema tekstu zakona, "upotreba pokrivala koje sprječava prikazivanje lica u javnim prostorima" bit će zabranjena. To je uprkos činjenici da, prema službenom popisu stanovništva iz 2021. godine, u Portugalu živi samo oko 36.000 muslimana. Oni su manjina u zemlji s populacijom većom od 10 miliona.
Zohra Ludhia, doktorandica biologije i portugalska muslimanska državljanka koja živi u Lisabonu, naglasila je u intervjuu za medije da je upotreba burke u suštini rijetka pojava u Portugalu. "Na prste mogu nabrojati žene koje nose nikab, burku koja je gotovo nevidljiva", kaže ona. Zakon, kaže ona, osmišljen je "da stvori kontroverzu i zastraši muslimansku zajednicu", a ne da bude mjera sprovođenja zakona.
Vođa stranke Shaga, André Ventura, bivši fudbalski komentator, opravdao je plan tvrdnjama o "javnoj sigurnosti" i "pravima žena", tvrdnjama za koje muslimanke kažu da su potpuno neosnovane. Lodhia insistira na tome da je islamsko pokrivanje vela lični izbor zasnovan na vjeri i da država ili političke stranke nemaju pravo da se miješaju.
Politički posmatrači smatraju da je brzi rast stranke Shaga, koja je od 2019. godine porasla sa jednog na 60 mjesta u parlamentu, dio šireg talasa krajnje desničarskog ekstremizma u Evropi. Diogo Lemos, politički analitičar i pisac biltena Portugal Decoded, kaže da je zabrana burke više društvena nužnost nego alat za uzburkavanje javnog mnijenja i privlačenje nezadovoljnih birača, posebno u vrijeme kada se Portugal suočava sa stambenom krizom, slabim zdravstvenim sistemom i padom javnog povjerenja u političku klasu.
Portugalska muslimanska zajednica, koju uglavnom čine bangladeški imigranti, osjetila je porast islamofobije i antiimigracijskih raspoloženja posljednjih godina. Rana Taslimuddin, istaknuta ličnost u bangladeškoj zajednici u Lisabonu, rekla je da je u posljednje tri do četiri godine bilo zabrinjavajućih znakova porasta islamofobije u zemlji, iako mnogi imigranti radije izbjegavaju direktno političko angažovanje.
Muslimanski aktivisti upozoravaju da takvi planovi imaju direktan uticaj na svakodnevni život muslimanki. Ludhia kaže da su medijska i politička klima koju su stvorili učinili da se neke žene koje nose veo osjećaju nesigurno, pa čak i da se boje biti u javnosti. Prema njenim riječima, žene koje nose veo zabrinute su da će, ako zakon konačno bude usvojen, biti efektivno zatvorene kod kuće.
Kao odgovor na ove pritiske, grupa portugalskih muslimanki pokrenula je medijske i društvene aktivnosti kako bi se njihov glas čuo. One insistiraju na tome da biti musliman nije nespojivo s biti portugalski državljanin i da ovi zakoni krše ne samo vjersku slobodu, već i temeljna ljudska prava. Aktivistkinje upozoravaju da je evropsko historijsko iskustvo pokazalo da naizgled mala ograničenja za manjine mogu dovesti do opasnog procesa postepenog uskraćivanja temeljnih prava.
Your Comment