Turski dnevni list Meliyat: Turska u Iraku plaća cijenu grešaka počinjenih u Siriji

Kadri Gorsil, istaknuti kolumnist i analitičar turskog dnevnog lista Meliyat je žestoko kritikovao vanjsku politiku zvanične Ankare i napisao: „Ono što se sada dešava u Iraku je rezultat poražene inostrane politike turske vlasti u Siriji.“

Gorsil je objavio svoje zabilješke na web portalu El Monitor u kojima je kritikovao turske vlasti i napisao da je zauzimanje turskog konzularnog ureda u Muselu, na sjeveru Iraka, od strana pripadnika terorističke skupine Islamska vlada Iraka i Šama DAIŠ, samo jedan dio cijene koju će turske vlasti morati isplatiti zbog pogrešne politike zauzete prema Siriji.“ On je kritikovao turske vlasti i iz drugih razloga te dodao: „Nakon što je zvanična Ankara osjetila opasnost zbog jačanja kapaciteta pojedinih terorističkih i tekfirijskih organizacija u susjednoj Siriji, turske vlasti su na listu terorističkih organizacija uvrstile i nazif Front el Nusre. Ovo je zapravo samo pokazatelj da su turski državnici, pod pritiskom svojih zapadnih saveznika, zapravo bili primorani da kontrolišu situaciju nastalu zbog svoje pogrešne i povrh svega poražene politike prema Siriji. Svima je bilo jasno da će predsjednik Bešar el Asad ostati na vlasti još neodređeno vrijeme, tako da više nije bilo potrebno dozvoljavanje prelaska inostranih terorista i tekfirija preko turskog tla i dopuštanja da u Siriju odvoze svoje naoružanje.“ On dodaje: „Ali, nakon svega toga, vidjeli smo da je DAIŠ zauzeo Musel na sjeveru Iraka i još nekoliko gradova u toj zemlji, nakon čega je došlo do raspleta događaja. Svi sada mogu vidjeti kolika je cijena – koja je inače u porastu – turske pogrešne i poražene politike prema susjednoj Siriji. Ova opasnost sada se kulminira na iračkom tlu, ali će se sigurno poput snažnog bumeranga vratiti prema Turskoj.“ Ovaj turski analitičar je dodao: „Da, talačka kriza je samo rezultat djelovanja i leta tog bumeranga. Turska je svojim djelovanjem prema teroristima DAIŠ-a na sirijskom tlu dovela do zauzimanja konzulata u Muselu, što zapravo govori o indirektnoj vezi turske administracije sa djelovanjem terorista DAIŠ-a. Zvanična Ankara je zapostavljanjem kontrole i bezbjednosti svojih granica sa susjedima dovela do toga da se njeni granični prelazi prema Siriji pretvore u autoput kojim se prebacuju teroristi i tekfirije. Hiljade međunarodnih terorista je koristilo ovaj autoput kako bi stiglo do Sirije i ratišta u toj zemlji.“

On je rekao da su turske vlasti od 2011. godine prema Siriji zauzele pogrešnu politiku i dodao: „Zvanična Ankara je uticala i na proces podjele Iraka.“ Direktna kupovina sirove nafte iz regiona iračkog Kurdistana, uprkos direktnom i otvorenom protivljenju Wašingtona i Bagdada je samo jedna od tema na koju je ukazao Gorsil u svojoj kolumni u dnevnom listu Meliyat. On je čak pisao i o povratku velikog broja terorista El Kaide iz Sirije i Iraka u Tursku i ukazao na zvanični dokument koji govori da se na sirijskim ratištima u redovima terorista i tekfirija bori oko 3 hiljade turskih državljana.

Na kraju je napisao da je spajanje El Kaide u Iraku i Siriji bio posljednji ekser u mrtvačkom kovčegu poražene i ponižene turske vanjske politike prema Siriji, te kaže: „Realna i razumna reakcija i odgovor na trenutna dešavanja je da zvanična Ankara zaboravi na imaginarnu ideju svrgavanja legitimne sirijske vlasti i njenog predsjednika u Damasku, te da u prioritete svog djelovanja uvrsti jačanje bezbjednosti i zaštite turskih državljana i građana pred budućim aktivnostima terorista El Kaide na turskom tlu.“