Prema Međunarodnoj novinskoj agenciji Ahlul Bayt (ABNA), nova runda sukoba između vlade Republike Azerbejdžan i vrijednosti šiitske većine ove zemlje postala je najvažnija društvena vijest u regiji i islamskom svijetu ovih dana. Uvođenje novih propisa o pokrivanju u školama u prvim sedmicama akademske godine spriječilo je stotine učenica i nastavnica da nose hidžab u učionicama. Ova situacija se odmah odrazila u regiji i svijetu i bila je popraćena brojnim reakcijama.
Najvažnija strana reakcija bila je iz Turske, saveznika, prijatelja i strateškog partnera Republike Azerbejdžan. Oktay Saral, viši savjetnik turskog predsjednika, nazvao je ograničenja "neprihvatljivim" i pozvao Baku da "odmah ispravi svoju grešku". Kemal Kilicdaroglu, lider najveće sekularne stranke u Turskoj, koja se protivi Erdoganovoj islamističkoj vladi, također je pozvao Azerbejdžan da ne ponovi grešku Turske po pitanju hidžaba.
U tom smislu, ljudi u Istanbulu, evropskom gradu Turske, okupili su se ispred azerbejdžanskog konzulata i skandirali da je "hidžab identitet muslimanske žene". Mahmud Arikan, lider turske stranke Saadat, također je opisao zabranu hidžaba u otvorenom pismu Ilhamu Aliyevu, podsjećajući na gorko iskustvo 28. februara u Turskoj i puča u zemlji, opisujući to kao "duboku ranu u savjesti".
Međutim, vladajuća stranka Novi Azerbejdžan odgovorila je na ove kritike i, naglašavajući sekularnu prirodu Azerbejdžana, pozvala turske vlasti da se ne miješaju u unutrašnje stvari zemlje. Stranka je upozorila da bi korištenje pitanja hidžaba kao alata moglo naštetiti bilateralnim odnosima. U stvari, azerbejdžanske vlasti su odgovorile Turskoj koristeći svoj neslužbeni kapacitet.
U šiitskom svijetu, Seyyed Moqtada al-Sadr, vođa iračkog Sadrovog pokreta, do sada je osudio postupke Republike Azerbejdžan, što je pohvalno. U islamskom Iranu, koji ima najveći vjerski i kulturni afinitet s narodom Republike Azerbejdžan, do sada nije bilo značajnije službene ili neslužbene reakcije.
Činjenica je da je osvetoljubivo ponašanje vlade Ilhama Alijeva u pitanjima vezanim za šiizam i Iran izazvalo zabrinutost kod nekih iranskih zvaničnika o vrsti odgovora koji će ova zemlja dobiti od Islamske Republike. U situaciji u kojoj se Iran nalazi u velikom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, a Bijela kuća provodi politiku pomorske i kopnene blokade Irana, a vlada u Bakuu je više puta pokazala svoje ogorčenje zatvaranjem tranzitnih linija i zadržavanjem hiljada iranskih automobila i vozača iza granica; prirodno je da očekivanje direktnog i zvaničnog odgovora ne izgleda baš razumno, ali nema preprekeza popularne i nezvanične reakcije.
Stoga je najbolji način djelovanja u ovoj situaciji da narod i šiiti podrže zahtjev za hidžabom u Azerbejdžanu. Kao i tokom rata između Azerbejdžana i Armenije, koji se dogodio sa zahtjevom za vraćanje azerbejdžanskih zemalja, gotovo svi vjerski i društveni krugovi povezani s tim pitanjem, poput imama u turskim gradovima Irana i ličnosti iz Ardabila i iranskog Azerbejdžana, pa čak i Zanjana, podržali su prava Republike Azerbejdžan. Čak je i Vođa revolucije u jednoj od svojih izjava podržao prava Republike Azerbejdžan i istovremeno naglasio prava Armenaca.
Sada je prikladno da se narodni kapaciteti u pograničnim provincijama s Republikom Azerbejdžan, a posebno Ardabil i Istočni Azerbejdžan, angažuju i izraze svoju podršku pravima šiita Azerbejdžana. U ovom području, uloga nekih popularnih imama u ovim regijama je vrlo važna i mora se podržati. Vlada u Bakuu pokazala je da je vrlo zabrinuta zbog utjecaja riječi i popularnosti iransko- azerbejdžanskih vjerskih ličnosti unutar Republike Azerbejdžan.
U sektoru neformalne diplomatije, također je moguće iskoristiti dobre odnose između kćerke predsjednika Irana, i kćerke Ilhama Alijeva.
Treba napomenuti da je svojim nedavnim djelovanjem Republika Azerbejdžan ušla u kaljužu u koju su se ranije upuštale veće i moćnije vlade u regiji, ali iz koje nisu mogle izaći.
Your Comment