Prema Međunarodnoj novinskoj agenciji Ahlul Bayt (ABNA), uprkos zategnutom sigurnosnom okruženju, Bahreinci nisu oklijevali izraziti svoj bijes prema procesu normalizacije odnosa sa cionističkim režimom još od prije potpisivanja "Abrahamovog sporazuma"; čak i ako su ovi protesti rezultirali pozivima, sigurnosnim potjerama i hapšenjima od strane režima Al Khalifa.
Prema izvještaju libanonskih novina Al-Akhbar, s početkom američko-izraelskog rata protiv Irana, stav javnog mnijenja u Bahreinu jasno se protivio ovoj agresiji; što se djelimično vidjelo u objavljenim video snimcima građana Bahreina koji likuju zbog iranskih napada na američke položaje u njihovoj zemlji.
Talas hapšenja poklopio se s iranskim ratom.
Nasuprot tome, vlasti režima Al Khalifa nisu oklijevale poduzeti kaznene mjere protiv ljudi koji simpatiziraju Iran; tako da je broj uhapšenih u prvim danima rata dostigao oko 200 ljudi, među kojima su bile žene i mladić s invaliditetom. Ova osoba je optužena za snimanje iranskih napada na sjedište Pete flote SAD-a u Bahreinu.
Dana 27. marta, Bahreinci su se suočili s viješću o šehadetu Mohammeda Mousavija, 32-godišnjaka iz Muharraqa, u pritvoru i podvrgnutom mučenju. Uhapšen je dok je prolazio kroz kontrolni punkt pod optužbom za solidarnost s Iranom i obavještajnu saradnju s njim. Nakon objavljivanja slika i videa koji prikazuju Mousavijevo stanje, Ministarstvo unutrašnjih poslova režima Al Khalifa izdalo je saopštenje u kojem negira autentičnost dokumenata i navodi da su slike objavljene s ciljem podsticanja javnog mnjenja. Međutim, ministarstvo nije dalo objašnjenje za uzrok smrti mladića u pritvorskom centru Nacionalne obavještajne službe režima Al Khalifa, niti je objavilo forenzički izvještaj.
Nasuprot tome, grupa Al Wefaq izjavila je da objavljene slike prikazuju tijelo prekriveno modricama, znacima premlaćivanja i možda znacima električnog udara, te da ih smatra materijalnim dokazima zločina mučenja. Grupa je također opisala sigurnosne službe režima Al Khalifa kao one koje imaju dugu i tešku historiju žrtava mučenja.
Dana 13. aprila, Human Rights Watch i Bahreinski institut za prava i demokratiju objavili su da su dostavili slike medicinskom stručnjaku iz Ljekara za ljudska prava, te da rezultati pregleda pokazuju da su dokazi u skladu s ponovljenim udarcima tvrdim instrumentima tokom vremena i mogućnošću istovremene upotrebe ruku i instrumenata, u potpuno kontroliranom okruženju koje je vjerovatno bilo praćeno ograničenjima kretanja. Ured visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava također je u saopštenju pozvao na istragu Mousavijevog slučaja.
Mogućnost izricanja teških kazni i političkog pogubljenja
U tom smislu, Ibrahim al-Aradi, direktor političkog ureda bahreinske koalicije 14. februar, objavio je u intervjuu za novine Al-Akhbar da je od početka rata protiv Irana do 18. aprila uhapšeno oko 312 bahreinskih muškaraca i žena i da se te osobe mogu suočiti sa suđenjima koja mogu rezultirati čak i smrtnom kaznom.
Dodao je da je tužilaštvo režima Al Khalifa na sudskom ročištu tražilo smrtnu kaznu za grupu pritvorenika optuženih za saradnju s neprijateljem. Optužbe protiv njih bile su da su snimali područja ciljana iranskim raketama koje pripadaju američkoj Petoj floti u regiji Juffair, što su vlasti opisale kao zločin i veleizdaju.
Među tim osobama, Human Rights Watch je dokumentirao slučaj pritvorenika po imenu "Badoor Abdul Hamid" kojeg je tužilaštvo optužilo za izdaju i, nakon što mu je pet dana onemogućavalo kontakt s porodicom, smatralo je da je takav tretman primjer prisilnog nestanka.
Your Comment