Prema izvještaju Međunarodne novinske agencije Ahlul Bayt (ABNA), izborna tišina širom Iraka počela je u subotu. Tokom perioda izborne tišine, političkim strankama i pokretima je zabranjeno reklamiranje svojih izbornih kampanja i kandidata do kraja procesa glasanja.
Ranije je Nezavisna visoka izborna komisija naglasila da će "period izborne tišine početi u subotu u 7 sati ujutro i trajat će do kraja općeg glasanja, te se shodno tome svaka reklamna ili promotivna aktivnost za kandidate ili izborne liste tokom ovog perioda smatra jasnim kršenjem propisa i protiv prekršitelja će biti poduzete zakonske mjere."
Šesti parlamentarni izbori u Iraku trebali bi se održati 11. novembra 2025. godine. U ovom periodu, više od 21 milion ljudi ima pravo glasa, a oko 9.000 kandidata iz 31 izborne koalicije će se takmičiti za 329 mjesta u Predstavničkom domu.
Ovi izbori su od velikog značaja jer će, pored odobravanja kabineta, novi parlament biti odgovoran i za izbor iračkog predsjednika, što je pitanje koje direktno utiče na strukturu moći i nivo političke stabilnosti u zemlji.
Tokom ovog perioda, provedene su reforme izbornog zakona i metode podjele izbornih okruga. Na primjer, nekoliko okruga u svakoj provinciji pretvoreno je u jedan okrug, a metod izbora predstavnika određen je na osnovu najvećeg broja glasova, a ne na osnovu gornje granice glasova za svako mjesto. Ove promjene su učinile atmosferu takmičenja između kandidata i koalicija još žešćom i izazovnijom.
Na političkoj sceni ovog perioda, prisustvo i takmičenje istaknutih šiitskih, kurdskih i sunitskih stranaka i koalicija je očiglednije nego ikad, i to je ove izbore učinilo jednim od najvažnijih i odlučujućih političkih događaja posljednjih godina u Iraku.
Kako bismo ispitali proces parlamentarnih izbora u Iraku i atmosferu koja vlada na političkoj sceni zemlje u nekoliko dana koji su ostali do izbora, razgovarali smo s Mahmoudom al-Hashimijem, stručnjakom za vanjsku politiku i direktorom Iračkog centra za strateške studije "Al-Ittihad":
Izborna atmosfera u Iraku uoči glasanja i porast spremnosti ljudi da učestvuju na izborima
ABNA: Kako ocjenjujete izbornu atmosferu i atmosferu u Iraku u nekoliko dana koji su ostali prije izbora, kako među takmičarima i političkim strankama, tako i na nivou iračkog društva i očekivani nivo učešća?
Vjerujemo da je Visoka izborna komisija (tijelo koje nadgleda izbore) uspješno obavljala svoju dužnost u oblasti pripreme, kako u pogledu logistike, tako i u procesuiranju prekršaja i drugih pitanja. Također, Odbor za medije i komunikacije dobro je pratio medijske aktivnosti kandidata i uspio je zabilježiti mnoge prekršaje i kazniti prekršioce. Sigurnosne snage su također najavile punu spremnost da obezbijede potrebne sigurnosne uslove za održavanje izbora na vrijeme.
Nasuprot tome, sve političke koalicije i struje su izražavale svoje programe putem različitih medija. U početku, zbog loših rezultata uzastopnih vlada i Predstavničkog doma, postojala je određena nevoljkost i nespremnost među ljudima da učestvuju na izborima, ali uz učešće vjerskih i kulturnih institucija i različitih medija, nivo spremnosti ljudi da učestvuju na izborima se povećao prema posljednjim anketama.
Konkurencija stranaka i koalicija na tri glavna fronta
ABNA: Po vašem mišljenju, koja od stranaka među sunitima, šiitima i Kurdima ima veće šanse za pobjedu i kakav je status koalicija?
Tradicionalne stranke, bilo kurdske, šiitske ili sunitske, nastavljaju dominirati izbornom scenom. U Kurdistanskoj regiji, dvije glavne stranke, Demokratska stranka Kurdistana i Patriotska unija Kurdistana, takmiče se za najviše mjesta, dok opozicione stranke poput Gorrana (Promjena), Nove generacije i Islamskih stranaka pokušavaju osvojiti više mjesta.
U zapadnim regijama zemlje, sunitske stranke se takmiče. Očekuje se da će koalicija "Napredak", koju predvodi bivši predsjednik parlamenta Muhammad al-Halbousi, a koja je postigla impresivne rezultate na izborima 2021. godine, ovog puta osvojiti veliki broj mjesta.
Ujedinjena sunitska koalicija lidera uključuje Mahmouda al-Mashhadanija (predsjednika iračkog parlamenta), Khamisa al-Khanjara (vođu koalicije Al-Sayyada), Muthannu al-Samra'ija (vođu koalicije Al-Azm), Ahmeda al-Jubourija (vođu stranke Al-Jamahir) i Ziada al-Janabija (vođu koalicije Al-Mubarda). Očekuje se da će koalicija "Al-Azm" imati žestoku konkurenciju s Al-Halbousijem za mjesta u provinciji Anbar (15 mjesta) i sunitska mjesta u Bagdadu, a vjerujemo da će lista Muhammada Al-Halbousija imati prednost nad drugim sunitskim koalicijama.
Među šiitskim snagama, "Koalicija za obnovu i razvoj" koju predvodi Muhammad Šia Al-Sudani (premijer Iraka) učestvuju, uključujući pokret "Al-Furateen" koji on predvodi, koaliciju "Al-Wataniya" koju predvodi Iyad Allawi, pokret "Ataa" koji predvodi Falih Al-Fayyadh, grupu "Jund al-Imam" koju predvodi Ahmed Al-Assadi, "Ibda'a Karbala" koju predvodi Nasif Al-Khattabi (guverner Karbale), skup "Ajyal" koji predvodi Muhammad Al-Sayhoud i koaliciju "Hullu" koju predvodi Muhammad Sahib Al-Daraji.
Druge šijitske koalicije, kao što su "Koalicija za pravnu državu" koju predvodi Nouri Al-Maliki, koalicija "Asas" koju predvodi Mohsen Al-Mandalawi, "Vrhovno vijeće" koje predvodi Humam Hammoudi i stranka "Eqtaddar Watan" koju predvodi Abdul Hussein Abtan (bivši ministar sporta), također učestvuju odvojeno. "Tiyar Al-Hikma" koju predvodi Ammar Al-Hakim i koalicija "Al-Nasr" koju predvodi Haider Al-Abadi također učestvuju na izborima zajedno kao "Koalicija jake nacionalne države".
Nasuprot tome, pokret "Asaib Ahl al-Haq" koju predvodi Qais al-Khazali učestvuje sa nezavisnom listom pod nazivom "Sadiqoon" koju predvodi Naeem al-Abboudi (ministar visokog obrazovanja).
Po našem mišljenju, lista "Pravna država" koju predvodi Nouri al-Maliki bit će glavni konkurent koaliciji "Obnova i razvoj" koju predvodi al-Sudani.
ABNA: Kako ocjenjujete uticaj stranih faktora na rezultate iračkih parlamentarnih izbora?
Vjerujemo da su ovi parlamentarni izbori u Iraku među izborima koji su imali najviše stranog uplitanja, jer se održavaju usred velikih regionalnih događaja, uključujući operaciju "Oluja Al-Aksa" i njene posljedice, promjene u Siriji i pojavu novog multipolarnog poretka predvođenog Kinom.
Sile Perzijskog zaliva, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država, također pokušavaju stvoriti krize između Iraka i Irana i oslabiti odnose između dvije zemlje kako bi utrle put implementaciji projekta "Brahimijevih sporazuma" u regiji. Stoga se politički novac široko koristio za utjecaj na rezultate izbora.
Međutim, irački narod je svjestan ovih zavjera i pokušava započeti novu fazu u kojoj se čuva suverenitet zemlje, a nacionalni položaj i bogatstvo iskorištavaju u okviru nezavisnosti. Oni smatraju odnos s Iranom stvarnim i prirodnim odnosom između dvije susjedne zemlje s dubokim historijskim, vjerskim i društvenim vezama.
ABNA: Koja je razlika između izbora u ovom i prethodnom periodu iz perspektive Irana s jedne strane i Sjedinjenih Američkih Država s druge strane?
Nesumnjivo je da Iran, kao susjedna zemlja, pažljivo prati iračke parlamentarne izbore, jer je Irak susjedna zemlja i ima mnogo toga zajedničkog s Iranom. Iran je svjestan da američki plan nastoji podijeliti islamske zemlje i ojačati cionistički režim na štetu islamske nacije i njene budućnosti. Stoga Iran pažljivo prati događaje u Iraku i cijeni uložene napore te naglašava važnost vodeće uloge Iraka u regiji i podrške palestinskoj stvari.
S druge strane, Sjedinjene Američke Države pokušavaju distancirati Irak od Irana i uključiti ga u kompromisne planove zemalja koje normaliziraju odnose s Izraelom. Bez sumnje, Sjedinjene Države će na kraju propasti, a rezultati izbora će biti određeni na osnovu perspektive patriotskog Iračana koji smatra odnos s Iranom jednim od temeljnih temelja saradnje u suprotstavljanju arogantnim snagama.
Your Comment