Prema Međunarodnoj novinskoj agenciji Ahlul Bayt, AS, - ABNA - Hujjat al-Islam wal-Muslimeen "Rajab Ali Mahdavi", član afganistanskog Vijeća šiitske uleme, kaže da interakcija s vladom Islamskog emirata (talibana) nije bila oboostrana i do sada nije bila od velike koristi šiitskoj zajednici.
Mahdavi je član Vijeća, imam džuma-namaza u džamiji Baqir-ul-Ulum, a.s, član Udruženja ljubitelja Ahlul-Bejta, a.s, i predsjedavajući Vijeća uleme i imama džamija Mahdiya u zapadnom Kabulu.
Dopisnik ABNA-e obavio je ekskluzivni intervju s Mahdavijem o koordinaciji i saradnji s talibanskom vladom, interakciji sa šiitskom zajednicom, izazovima koji blokiraju put učenjacima i obrazovanju djevojčica iz perspektive islama.
Talibanska vlada ne priznaje dža'ferijsi fikh i ignoriše 10 miliona šiitskih zajednica Afganistana u svim pitanjima; dok su šiiti bili uz vladu u svim pitanjima i preduzeli su sveobuhvatnu interakciju sa sadašnjom vladom.
Afganistansko vijeće šiitske uleme podnijelo je zahtjeve šiitske zajednice talibanskim vlastima u pisanoj formi prije više od tri godine, ali do danas nisu ni pozitivno ni negativno odgovorili na te zahtjeve.
Osim toga, talibanska vlada, sa svojim definicijama i tumačenjima šerijata, zatvorila je vrata škola i univerziteta djevojčicama, i već četiri godine više od četiri miliona djevojčica je lišeno blagoslova obrazovanja.
ABNA: Hvala vam na prilici da vas intervjuišem. Gospodine Mahdavi, počet ću sa ovim pitanjem: Kako trenutno ocjenjujete koordinaciju i saradnju između šiitskih učenjaka i afganistanske vlade?
Interakcija s talibanskom vladom nije bila od značajne koristi za šiite. Najvažniji problem šiita je nepriznat džaferijski mezheb. Hojjat-ul-Islam Mahdavi: Od dolaska talibana (vlade u Afganistanu), šiitska ulema Afganistana uvijek se trudila prilagoditi novim političkim uvjetima u mjeri da njihovo temeljno prisustvo u društvu nije ugroženo. Stavovi institucija, elita i utjecajnih društvenih grupa, uključujući Vijeće uleme, jasni su u tom pogledu, što je imalo pozitivne efekte u nekim manjim slučajevima, poput puštanja nekih ljudi iz zatvora i sprječavanja proizvoljnih postupaka i nepravednih optužbi protiv brojnih utjecajnih ljudi.
ABNA: S kojim se problemima suočava šiitska ulema Afganistana i odakle ti problemi potiču?
Hojjat-ul-Islam Mahdavi: Problemi šiitske uleme Afganistana mogu se podijeliti na dva dijela; jedan su unutrašnji problemi, a drugi vanjski problemi. U unutrašnje probleme može se spomenuti nedostatak potrebne koordinacije. Danas, nažalost, šiitske naučne institucije nisu ujedinjene i nemaju jedan glas. Svi su stvorili platformu za sebe. Oni sebe smatraju zagovornicima i punopravnim predstavnicima šiita. Ako se pronađe zdrava i sveobuhvatna ličnost ili institucija sa uslovima koja može postati sveobuhvatni šiitski kišobran i uzeti u obzir stvarne interese šiita u Afganistanu, etničke i lokalne netrpeljivosti masa i ambicije elite neće dozvoliti da se to dogodi.
Najvažniji vanjski problemi su atmosfera koja vlada u zemlji i priznavanje monoteističke "hanefijske" religije i nepriznavanje drugih religija od strane vlade. Detaljan hadis o ovome možete pročitati i sami.
ABNA: Tokom četiri godine vladavine Islamskog Emirata, šiiti Afganistana su uvijek bili u prvom planu jedinstva i bratstva i težili su svestranoj interakciji. Po vašem mišljenju, kakve je rezultate ova interakcija do sada imala za šiitsku zajednicu?
Sveobuhvatna interakcija šiita s Islamskim Emiratom, kao što je spomenuto u odgovoru na prvo pitanje, uglavnom nije dala pozitivne rezultate u fundamentalnim i važnim pitanjima i imala je samo niz koristi u manjim stvarima. Može se reći da ova interakcija, koja je lišena ravnoteže, nije bila od velike koristi šiitskoj zajednici.
ABNA: Koji su zahtjevi afganistanske šiitske zajednice od sadašnje vlade ove zemlje i u kojoj mjeri su te zahtjeve ispunili šiitski starješine?
Na početku nove političke situacije, Vijeće šiitskih učenjaka Afganistana poduzelo je novu inicijativu, a to je bilo održavanje okupljanja nekoliko hiljada ljudi iz šiitske zajednice, koja se sastoji od različitih grupa, u teološkoj školi i Velikoj džamiji Khatam al-Nabiyyin. Rezultat tog okupljanja bio je sastavljanje zahtjeva afganistanske šiitske zajednice od Islamskog Emirata u obliku 23 člana, od kojih su najvažniji bili 23 zahtjeva, priznavanje džafarijske škole mišljenja i utjecaj šiitskog zakona o ličnom statusu na sudovima.
Ovi zahtjevi su formulirani u skladu s općim uvjetima u zemlji kako bi se stvorilo nacionalno jedinstvo i solidarnost te ojačalo islamsko bratstvo. Zvanično su pismeno podneseni nadležnim visokim vlastima Islamskog Emirata, zahtijevajući službeni i logičan odgovor od Islamskog Emirata. Nakon toga, predsjedavajući i svaki od viših članova afganistanskog šiitskog vijeća, u svojim govorima i izjavama, zahtijevali su odgovor na legitimne zahtjeve šiitske zajednice, ali nažalost, do sada nije dat nikakav odgovor na ove zahtjeve.
ABNA: Koji mogu biti pozitivni rezultati odgovora na zahtjeve afganistanskih šiita i zašto vlada oklijeva u odgovoru na njih?
Zahtjevi šiitske zajednice su u potpunosti formulisani kako bi se ojačalo nacionalno jedinstvo zasnovano na najvišim interesima zemlje. U stvari, sadržaj ovih zahtjeva zasniva se na stvaranju atmosfere dijaloga i kretanju ka vladavini logike, razuma, nauke, naučnih debata i iskorjenjivanju neznanja i
U društvu postoje predrasude i ostracizam, što nažalost čini se da Islamski Emirat općenito, a posebno određene grupe njih, još uvijek nisu pronašli takav kapacitet i pogođeni su prethodnim mračnim i neobrazovanim stanjem društva.
ABNA: Trenutno je Afganistan izoliran na globalnom nivou. Šta predlažete kao šiitski učenjak u Kabulu kako bi se prevazišla ova izolacija?
Predlaže se da se Islamski Emirat prvo upozna s afganistanskom nacijom, shvati nacionalne i vjerske stvarnosti ljudi, čuva se klevete. Trebao bi se približiti šiitima Afganistana i njihovim autentičnim institucijama i poslušati njihove savjete. Trebao bi biti oprezan sa stvaranjem paralelnih institucija autentičnim šiitskim institucijama. Ne bi se trebao miješati u kulturne i vjerske poslove i šiitske vjerske ceremonije poput Muharema i Ašure itd. Trebao bi se distancirati od stila kojim dominiraju Paštuni. Većina afganistanskog društva govori dari, ali službena korespondencija se vodi na paštunskom jeziku, paštunski se govori u krugovima s publikom koja govori dari, zaposlenici koji ne govore paštunski nekako se otpuštaju i zamjenjuju paštunskim, nomadi, s osjećajem moći koji vide u sebi, zagorčali su život seljanima centralnih regija.
Drugo, trebalo bi ga približiti međunarodnoj zajednici i univerzalno prihvaćenim zakonima. Srećom, po mom mišljenju, ovi zakoni su oko 80% kompatibilni s islamskim standardima. Ova situacija se može smatrati oblikom interakcije. Ukratko, islamski sistem u današnjim uvjetima može, uz mudrost i pravilno upravljanje, imati i vjerske i islamske aspekte za svoje društvo i, na neki način, biti logičan odgovor međunarodnoj zajednici u slučajevima sukobljenih zakona.
ABNA: Neke od akcija talibanske vlade, poput zabrane obrazovanja djevojčica, zakona o naređivanju dobra i zabrani zla, neuspjeha u formiranju inkluzivne vlade itd., izolirale su Afganistan; da li se u ovim slučajevima primjenjuje islamski zakon?
Obrazovanje žena je neosporno vjersko i religijsko pitanje. Njegova zabrana nema religijsko ili logičko opravdanje. Primjena naređivanja dobra i zabrane zla ne ispunjava potrebne uslove i u ovim slučajevima treba napraviti ozbiljnu reviziju. Sigurnost, ekonomija, obrazovanje i zdravstvo su među pitanjima koja vlada treba ozbiljno nastojati osigurati, a ova četiri stuba će se postići uz socijalnu pravdu.
Your Comment