Profesor šehid Allameh Morteza Motahhari rođen je 13. behmena 1298. solarne hidžretske godine, odnosno 12. džemadi ol awwala 1338. lunarne hidžretske godine što odgovara 2. februaru 1920. godine po gregorijanskom kalendaru u mjestu Feriman, 75 kilometara udaljenom od svetog grada Mešheda, provincija Horasan. Sa 12. godina upisuje tradicionalnu vjersku školu u Mešhedu gdje pohađa uvod u islamske nauke. 1316. solarne hidžretske godine (1937.), uprkos velike borbe Reze hana sa ruhanijetom i negodovanja prijatelja i bližnjih, sa ciljem upotpunjavanja svog obrazovanja, započinje studij u Qomu.Tokom petnaestogodišnjeg boravka u Komu sluša predavanja merhuma Ajatollah ul uzme Buruđerdija ( fikh i usul), hazreti Imama Homeinija ( 12. godina slušao predavanja iz oblasti Mula Sadrove filozofije, irfana i usula), merhuma Allameh sejjid Muhamed Husein Tabatabaija ( filozofija). Profesor Motahhari je jedan period slušao i predavanja merhuma Ajatollaha Mirze Ali Agha Širazija u oblasti ahlaka i irfana. Od drugih predavača profesora Motaharija možemo spomenuti merhuma Ajatollaha sejjid Muhameda Hodždžeta (usul) i merhuma Ajatollaha sejjid Muhamed Mohaghegha Damada (fikh) . Tokom boravka u Qomu , pored izučavanja nauke, bio je aktivan u društvenim i političkim zbivanjima i u kontaktu sa Fedaijanima.1331. solarne hidžretske godine (1952.), kada postaje jedan od poznatih predavača i nada Vjerskog centra, odlazi u Teheran. Počinje predavati u medresi Marvi, piše i drži govore. 1334. solarne hidžretske godine(1955.) u Islamskom udruženju studenata održava prvo predavanje iz tefsira Kurana. Iste godine počinje predavati na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Teheranu. 1337. i 1338.godine (1958-59.) kada se formira Islamsko udruženje liječnika profesor Motahhari je jedan od glavnih predavača ovog Udruženja, gdje je u periodu od 1340. do 1350. (1961-71.) godine bio istaknuti predavač i govornik Udruženja , koji je iza sebe ostavio značajne i važne diskusije.1341. solarne hidžretske godine (1962.) , kada započinje pokret imama Homeinija, profesor Motahhari je bio aktivan pored Imama, tako da ga se smatra jednim od glavnih organizatora Ustanka 15. Hordad (6.5.1963.) u Teheranu, i njegove kordinacije sa vodstvom Imama. Policija ga hapsi u jedan sat iza ponoći 15. Hordada nakon javnog govora protiv šaha i biva pritvoren u privremenom zatvoru, zajedno sa još jednim brojem vjerskih lica.Nakon 43. dana, pošto su imami iz provincija protestvovali u Teheranu, uz veliku narodnu podršku i pritisak, zajedno sa drugim vjerskim licima biva oslobođen.Nakon formiranja Islamske koalicije (Heyathaye Motalefe Eslami) koja se u to vrijeme borila protiv šaha, Imam Homeini ga zajedno sa nekoliko drugih vjerskih ličnosti imenuje liderom i vođom koalicije.Poslije progona Imama Homeinija u inostranstvo, odgovornost profesora Motaharija i bližih saradnika biva viša. Tada započinje pisati knjige sa problematikom od značaja i potrebe društva, nastavlja držati predavanja na univerzitetima, u Islamskom udruženju liječnika i džamijama.Profesor Motahari je činio mnogo na islamiziranju sadržaja pokreta i vodio veliku bitku sa odstupanjima i devijacijama vremena. 1346. godine (1967.) uz pomoć nekoliko prijatelja osniva Kulturni centar Husejniju Eršad.1348. solarne hidžretske godine (1969.) , zajedno sa Allameh Tabatbaijem i Ajatolahom Mudžtehid Zandžanijem, objavio je javni apel- deklaraciju za prikupljanje pomoći palestinskim izbjeglicama, te zbog toga ponovno u Husejnije Eršad biva uhapšen, i kratak period pritvoren u samici. Od 1349. do 1351.(1970-72.) dirigira kulturne programe u Mesdžidu-l- Dževad, sve dok režim ne zatvara Mesdžid a potom i Husejniju Eršad, a profesor Motahhari ponovo biva uhapšen i kraći period ostaje u zatvoru. Profesor Motahhari potom drži govore i predavanja u džamijama Džavid i Arak. Režim ubrzo zatvara i džamiju Džavid. 1353. godine (1974.) profesoru biva zabranjeno javno nastupanje i predavanje, a zabrana je bila na snazi sve do pobjede Islamske revolucije.Najvažnije usluge profesora Motahharija , tokom njegova blagodatna života, ogledaju se u predstavljanju izvorne islamske ideologije u raznim predavanjima , govorima i objavljenim pisanim radovima. Navedene aktivnosti imaju svoj vrhunac od 1351. do 1357. godine (1972-79.) kada biva intenzivirana propaganda lijevičarskih grupa i tzv. muslimanskih ljevičarskih grupacija .Profesor Motahhari je, pored Imama Homeinija, prva ličnost koja je uočila misaona odstupanja i zastranjivanja lidera tzv. Narodnih mudžhedina Irana (Mujahedin-e khalq-e Iran) i spriječavao druge da sarađuju sa ovom organizacijom, čak je predvidio i promjenu njihove ideologije. Profesor Motahhari je tih godina, na preporuku Imama Homeinija, dva puta sedmično boravio u Qomu gdje je u Vjerskom centru držao važna predavanja, dok je u Teheranu, zbog zabrane, predavanja držao u kući.1355. gdine (1977.), nakon sukoba mišljenja i diskusije sa jednim profesorom komunistom Teološkog fakulteta ! biva prijevremeno penzionisan. Istih godina profesor Motahhari, zajedno sa nekoliko drugih vjerskih ličnosti, utemeljuje Organizaciju borbene uleme(Jamee rowhaniat-e mobarez) u Teheranu, s nadom da će ulema po provincijama postepeno formirati ovakvu organizaciju.Iako je profesor Motahhari i po progonu Imama Homeinija u inostranstvo sa njim konstantno održavao vezu pismima, 1355. godine (1977.) putuje za Nedžef gdje se sa Imamom Homeinijem konsultuje i savjetuje vezano za razna pitanja pokreta i vjerskih centara. Nakon šehadeta Ajatollaha sejjid Mustafe Homeinija i otpočinjanja novog perioda Islamskog pokreta, profesor Motahhari cjelodnevno biva na usluzi pokretu i ima jednu od ključnih uloga u svim etapama istog.Profesor Motahhari kasnije putuje u Pariz gdje je sa Imamom Homeinijem razmotrio važna pitanja revolucije. Imam Homeini ga je tada odredio dogovornim za formiranje Vijeća islamske revolucije. Lično je predvodio i Komitet za doček Imama prilikom njegova povratka u zemlju, i sve do pobjede Islamske revolucije i nakon uvjek je bio uz velikog lidera, bio je njegov povjerljiv savjetnik.U 22 sata i 20 minuta 11. ordibehešta 1358 godine (1. maja 1979.) kada se vraćao sa jednog od savjetodavnih sastanaka biva žrtvom atentata pripadnika skupine Furqan , kada dostiže stepen šehadeta.Imam i ummet, u trenutu kada su polagali velike nade u profesora Motahharija, padaju u veliku tugu i žalost. Nek je mir i blagoslov Božiji na njegov čisti duh.Iza profesora Motahharija je ostalo nekoliko desetina napisanih knjiga. Ova djela su raznovrsna, pojasnio je mnoga vjerska pitanja, odgovorio je na mnoga vjersko-društvena pitanja, tako da se djela profesora Motahharija mogu spomenuti kao sigurni izvori za razumjevanje sistema mišljenja u islamu.Dijelovi govora Imama Homeinija povodom šehadeta Allameh Morteze Motahharija• (Motahari) je u islamologiji i različitim disciplinama islama i Kurana bio među malobrojnima. Ja sam izgubio veoma drago dijete i žalim za njim koji je bio među ličnostima koje su bile izdanici moga života. (12. ordibehešt 1358 / 2. maja 1979.).• Motahhari je bio jedan od rijetkih tako čistog duha, jakog imana i vjere, i snage govora. Zlobnici moraju znati da sa njegovim odlaskom ne odlazi i njegova islamska, znanstvena i filozofska ličnost. (12. ordibehešt 1358 / 2. maja 1979.).• Mottahari je bio moje drago dijete i jaka podrška vjerskim i zvanstvenim centrima, korisna sluga narodu i državi. (12. ordibehešt 1358 / 2. maja 1979.).• Studentima i odgovornim intelektualcima preporučujem da ne dozvole da knjige ovog dragog profesora urotama budu zaboravljene.(30.farvardina 1359./ 19. aprila 1980.).• U svom kratkom životu je ostavio vječna djela koja su odsjaj budne svijesti, duha punog ljubavi. On je, svojim perom i jakom mišlju, jezikom naroda pojašnjavao islamska pitanja, filozofske biti i odgajao društvo. Djela njegova pera i jezika su bez izuzetka edukativno-odgojna, njegova predavanja i dersovi, koji potiču iz srca punog imana i vjere, su korisna kako arifu tako i običnom čovjeku.(9. Ordibehešta 1360/ 29. Aprila 1981.).• Merhum Motahhari je bio osoba u kojoj su se sakupili različiti aspekti. Uslugu koju je Motahhari učinio mladim naraštajima i drugima malo je ko učinio. Djela koja su ostala iza njega bez izuzetka su odlična djela, a ja ne znam nikog drugog da mogu reći da su mu sva djela bez izuzetka dobra. Njegova djela, bez izuzetka, grade čovjeka.Profesor Motahhari u riječima Ajatollaha HameneijaInterviju lidera Islamske revolucije o šehidu Motahhariju• Ja sebe cijenim učenikom profesora Motahharija. Kao što znate profesor Motahhari je bio jedan filozof, on je prvo najviše izučavao filozofiju. Nakon toga je pažnju posvetio kelamu, islamskim pitanjima pristupao kelamom, ali ono što ga je najviše prožimalo su filozofska pitanja. On je filozofiju učio kod Imama i profesora Allameh Tabatabaija, dakle pravac kojem je on vjerovao u islamskoj filozofiji je transcendentalna filozofija Mulla Sadre.• Njegovo ponašanje je bilo slično ponašanju arifa kada krenu u potragu za savršenim muršidom, takvo je bilo njegovo duhovno stanje. Istraživao je da bi saznao, kao kad bi u nekom dijelu svijeta bio stari savršeni muršid, krenuo bi ka njemu i ostao uz njega zatvoren u njegovom svijetu. Sa duhovnog stanovišta je bio takav. On je tog savršenog muršida našao u Iranu, srcem punim ljubavi bio je vezan za Imama Homeinija i Allameh Tabatabaija. Zanosno je volio Imama Homeinija i Allameh Tabatabaija i jako cijenio njihov naučni, duhovni i irfanski mekam.• Merhum Motahari je sa aspekta ličnog ahlaka bio jedan savršen čovjek, svijetla srca i istovremeno pravedan,trezevan i iskusan. U ličnom odnosu sa Bogom je bio arif i zakir, čovjek suluka i ibadeta.• Profesor Motahhari je vladao brojnim historijskim informacijama i podatcima, posebno iz nama bliske historije. Naročito historijskim informacijama u oblastima vezanim za ulemu, vjerske centre, filozofiju i irfan. Informacije koje nisu zapisane ni u jednoj knjizi, informacije koje čovjek čuje od svojih profesora i velikana i iste zapamti. Poznavao je profesore i ulemu koji su bili u Nedžefu, Sameri i Isfahanu, bio upoznat sa svim oko njih, te tokom susreta i rasprava u različitim povodima isto iznosio. (Interviju za list Ettelaat, 12.02.1360-2.5.1981. godine).• Kako prolazi vrijeme od šehadeta tog dragog čovjeka njegova djela i njegove duhovno-misaone blagodati pokazuju svoje nove dimenzije.Njegova misaona i znanstvena djela svakodnevno bivaju jasnija u horizontima štampe i našim vjerskim saznanjima tako da čovjek razumije kako jedan odgovorni vjerski mislioc može imati učinkovit život.• Šehid Motahhari (r.a) je snagom svoje misli ulazio u oblasti u koje do tada na polju islamskih pitanja niko nije ulazio. Ulazio je u duboku i neiscrpnu znanstvenu diskusiju i polemiku sa stavovima koji su tada u zemlji bili raspostranjeni,uvoznim zapadnim i istočnjačkim prevedenim stavovima, stavovima koji su se polako raspostranjivali. Ušao je, istovremeno, na front protiv markiszma, jednu veoma intelektualnu borbu, i na front protiv zapadnog razmišljanja i liberalizma. Ova uloga je veoma važna, potraživala je hrabrost i samopouzdanje, snagu misli i idžtihad u različitim oblastima,isigurnost i jaku vjeru, a ovaj veliki čovjek je sve to zajedno imao,bio je i znanstvenik i vjernik,bio je siguran u svoju vjeru i imao samopuzdanje, što je bilo potrebno.• Imao je tri karakteristike , bio je jake misli i stvarni mislioc, drugo, u iznošenju misaonih osnova nije imao nikakav cilj izuzev približavanja Bogu, promicanje vjere, promicanje istine i borbe protiv zablude, u njemu i njegovom ličnom ponašanju je bila iskrenost koja je drugu karakteristiku činila istaknutijom. Zamislite neke ljude koji su od misli i ideje a istu ne iznose zbog Boga već npr. ličnog promicanja, da bi udovoljili drugima i da kažu mi smo filozofi, šehid Motahhari nije bio takav. On je ideju i misao iznosio zbog Boga i islama. Iskreno gorio, ključao i iznosio. Razlog opsatnka njegove misli je njegova druga karakteristika. Znači, iskrenost je učinila svoje a Uzvišeni Allah daje blagoslov svakom djelu koje proizilazi iz iskrenosti.Njegova treća karakteristika se ogleda u velikom radu i neumornosti . Dakle nije sjedio da bi ga tražili zbog posla, tamo gdje ne bi išli za njim sam bi išao za poslom. Ove tri karakteristike su bile u njemu.(Tokom susreta sa porodicom šehida Motahharija 11.ordibehešt 1375- 1.Maj 1996.).• Mi moramo šehida Motahharija predstaviti svijetu, naročito islamskom svijetu. Sada kada ga želimo predstaviti, na šta se trebamo oslonuti? Po mom mišljenju najvažniji vaš zadatak je ispitati sljedeće. Neke dimenzije ličnosti jedne osobe su ili ekskluzivne zbog čega se treba oslonuti na iste ili su veoma istaknute zbog čega se takodjer mora oslonuti na iste. U životu merhuma Ajatollaha Motahharija i u njegovoj ličnosti i znanstvenom identitetu postoje brojni primjeri. Jedno pitanje koje je, po mom mišljenju, na prvom stepenu važnosti jeste novo tumačenje islamske spoznaje. Ovo je osim filozofskog aspekta i jasnih dokaza vidljivo u fusnotama Načela filozofije merhuma Allameh Tabatabaija. On je islamske koncepte i spoznaje pojasnio novim riječnikom, što je bilo jako potrebno. Ja ne kažem da neko nije mogao ponuditi ova tumačenja da je više i detaljnije proučio dijela prethodnika. Da je neko prije i drugi detaljnije proučio riječi i dijela prethodne uleme mogao je nači putokaze ali želim naglasiti da, koliko znam, to niko nije učinio do profesor Motahhari r.a.. To čak nisu učinili ni autori novijeg doba među arapskim zemljama, od kojih neke i sami poznajemo, poput Egipčana, koji imaju veće vidike i koji svijet poznaje malo više od merhuma Motahharija, ljudi koji su više putovali i pohađali razne univerzitete za razliku od njega koji je bio ograničen na Iran i Teheran. Istovremeno , njegov dubok pogled na islamska pitanja i njegovo novo razumjevanje ajeta i rivajeta, po mom mišljenju, najistaknutije su karakteristike njegove ličnosti. On je po prvi put u misaonom prostoru Irana povezao i iznio pitanja vezana za osnove akaida, takve, sabura, aška, solidarnosti i pravde . ( Tokom susreta sa porodicom šehida Motahharija 12. Ordibeheešt 1377.-2.maja 1998.).• Zahvaljujem Bogu što ime šehida Motahharija nije zaboravljeno u našem društvu i misli ove države već je iz dana u dan izraženije. Priroda mnogih pojava svijeta je zastarijevanje i kako vrijeme protiče ove pojave bivaju starije, večina pojava svijeta je ovakva. Neke od pojava su takve da kako vrijeme protiče ne samo da ih prašina ne pokriva več su sjajnije, izraženije i utjecanije. Pojave koje se oslanjaju na istinu su obično takve. Ja jasno osječam da je, hvala Allahu, misao Ajatollaha Motahharija ovakva.Sjećanja dr. Ali Motahharija, sina šehida MotahharijaNoćni munadžat naspram natpisa AllahKako je rečeno od rane mladosti do kraja života je noći provodio u namazu i molitvi. Kako za vrijeme školovanja tako i u vrijeme šehadeta. Sjećam se da je naša kuća bila preko puta kuće jednog od dužnosnika bivšeg režima ispred koje su stajala dvojica policajaca kao osiguranje. Izgleda da je taj dužnosnik ponekad primječivao da se u našoj kući kasno u noć pali svijetlo. Upravo zbog toga se bio zabrinuo šta je tomu razlog, što je za njega sa sigurnosnog aspekta predstavljalo važno pitanje. Policajcima je rekao da ispitaju razlog. Profesor je u svojoj sobi imao neonsku tablu sa zelenim svijetlom na kojoj je stajao natpis Allah. On bi u pola noći palio neonsku sijalicu i pod njenim odsjajem klanjao noćni namaz. Jedan od dvojice poli
