Prema izvještaju Međunarodne novinske agencije Ahlul-Bayt (ABNA) - Turković kaže da je prvi predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović znao kako graditi odnose i sa Istokom i sa Zapadom te da se Bosna i Hercegovina odbranila zahvaljujući hrabrosti svojih ljudi, ali i pomoći koja je stizala sa različitih strana svijeta.
"U najtežim trenucima nismo bili sami. Pomagale su nam Sjedinjene Američke Države, Iran, Pakistan, Malezija i mnoge druge zemlje. Zahvaljujući toj podršci, uz odlučnost naših boraca, Bosna i Hercegovina je opstala. Danas se nameće jedno ozbiljno pitanje: ako bi Bosna i Hercegovina ponovo bila suočena s egzistencijalnom prijetnjom, ko bi nam pružio ruku? Osim NATO-a, na koga bismo mogli računati? Ko bi danas stao uz Bosnu i Hercegovinu? Odgovor nije nimalo ohrabrujući", poručila je.
Današnja vlast, smatra, vodi vanjsku politiku bez jasne strategije, bez kontinuiteta i, što je možda najopasnije, bez političke hrabrosti.
"Bošnjačkom članu Predsjedništva, Denisu Bečireviću, nedostaje hrabrosti da se zalaže za samostalnu i principijelnu vanjsku politiku, da donosi odluke u interesu Bosne i Hercegovine čak i kada one nisu po volji moćnijim državama ili trenutnim političkim trendovima. Umjesto državničke odlučnosti, svjedočimo politici kalkulacija, izbjegavanja odgovornosti i čekanja da drugi odluče umjesto njega. Umjesto da čuva i razvija prijateljstva koja su građena decenijama, on ih olako zanemaruje. Umjesto principijelne diplomatije, vodi politiku improvizacije, kratkoročnih interesa i ideoloških podjela. Rezultat je da Bosna i Hercegovina danas ima manje prijatelja nego ikada, a nije stekla nijednog novog saveznika koji bi mogao nadomjestiti izgubljene odnose.
Kada se glasalo o Rezoluciji o Srebrenici, Iran je podržao njeno usvajanje i, prema dostupnim navodima, uticao da još desetak država glasa "za". Ta podrška bila je presudna za njeno usvajanje.
Na dženazi predsjednika Ebrahima Raisija i ministra vanjskih poslova Hosseina Amira Abdollahiana, među zvaničnim delegacijama nije bilo predstavnika Bosne i Hercegovine. Bili su prisutni predstavnici Srbije i brojnih drugih država", dodala je.
Sada, ističe, kada preko stotinu zemalja šalje delegacije u Teheran kako bi izrazile saučešće povodom smrti vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hameneija, Bosna i Hercegovina ponovo nema zvaničnog predstavnika.
"Riječ je o čovjeku koji je tokom rata činio sve da se pomogne Bosni i Hercegovini. Richard Holbrooke je u više navrata tvrdio da su iranske isporuke oružja bile od ključnog značaja za opstanak Bosne i Hercegovine tokom rata."
Turković ističe da ovdje nije riječ o tome da li se neko slaže ili ne slaže s unutrašnjom politikom Irana.
"Riječ je o diplomatskom minimumu i o sposobnosti države da iskaže poštovanje prema onima koji su joj pomagali kada je bilo najteže. Za to nije potrebna saglasnost velikih sila. Potrebna je politička hrabrost. Nažalost, upravo te hrabrosti Bečireviću nedostaje. Lakše je šutjeti nego preuzeti odgovornost. Lakše je slijediti tuđe signale nego voditi vlastitu politiku. Lakše je izbjegavati poteze koji bi mogli izazvati kritike nego štititi dugoročne interese Bosne i Hercegovine."
Ona smatra da to nije odgovorna državna politika već politika koja troši međunarodni ugled Bosne i Hercegovine, urušava povjerenje i zatvara vrata koja će možda jednog dana ponovo biti od presudnog značaja.
"Ako nas oni koji danas predstavljaju Bošnjake i vode državu budu branili onako kako danas vode njenu vanjsku politiku, onda imamo ozbiljan razlog za zabrinutost. Savezništva se ne grade preko noći, a kada se jednom izgube, često ih je nemoguće vratiti onda kada su najpotrebnija. Ako nas ti i takvi budu branili, izgubili smo mnoge bitke i prije nego što su počele."
Your Comment