Prema izvještaju Međunarodne novinske agencije ABNA -
Glavni ciljevi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na početku rata mogli bi se sažeti u sedam tačaka:
1. Promjena političkog sistema u Iranu u roku od nekoliko dana i provođenje projekta „promjene režima“.
2. Potpuno zaustavljanje iranskog programa obogaćivanja uranija i preuzimanje 450 kilograma obogaćenog uranija.
3. Uništavanje iranskih raketnih kapaciteta i njegove odbrambene moći odvraćanja.
4. Izazivanje unutrašnje nestabilnosti i stvaranje uslova za podjelu Irana putem naoružanih separatističkih grupa.
5. Stavljanje iranskih energetskih i naftnih resursa pod svoju kontrolu.
6. Nametanje političke strukture po mjeri Sjedinjenih Američkih Država i određivanje novog iranskog vođe.
7. Prisiljavanje Irana da prekine podršku pokretima otpora u regionu.
Međutim, nakon završetka rata događaji su se odvijali drugačije:
1. Nakon 106 dana sukoba, najmoćnija vojska svijeta nije uspjela ostvariti svoje deklarisane ciljeve te je na kraju prihvatila iranski suverenitet nad Hormuškim moreuzom.
2. Proces izbora novog vođe Irana proveden je u skladu s Ustavom zemlje i bez stranog uplitanja, čime je propao pokušaj nametanja rukovodstva iz inostranstva.
3. Ne samo da Sjedinjene Američke Države nisu uspjele preuzeti kontrolu nad iranskom naftom, nego je rast cijena nafte doveo do smanjenja pritiska na iranski izvoz energenata.
4. Separatističke grupe nisu uspjele provesti nijednu značajnu akciju, a nacionalno jedinstvo Irana dodatno je ojačano.
5. Iranski raketni kapaciteti ostali su očuvani, a novi sistemi i projektili uspješno su testirani i uvedeni u operativnu upotrebu.
6. Iran nije odustao od podrške Osovini otpora, a pitanja vezana za Liban također su uključena u poslijeratne sporazume, dok je sloboda djelovanja Izraela u značajnoj mjeri ograničena.
7. Pitanje obogaćivanja uranija ostalo je pod kontrolom Irana, a Teheran je eventualne pregovore o tome odgodio do provjere ispunjavanja obaveza druge strane.
8. Pored toga, Sjedinjene Američke Države obavezale su se da oslobode 12 milijardi dolara iranskih finansijskih sredstava koja su bila blokirana, što se prije rata činilo gotovo nemogućim.
Ako je kriterij za procjenu pobjede ostvarenje ratnih ciljeva, zaključak je jasan. Nijedan od glavnih ciljeva zbog kojih je rat pokrenut nije u potpunosti ostvaren. Nasuprot tome, Iran je uspio sačuvati svoj nacionalni suverenitet, teritorijalni integritet, politički sistem, odbrambene kapacitete i značajan dio svojih strateških interesa.
Pobjeda ne znači nužno osvajanje teritorije ili postizanje vojnih dobitaka. Ponekad pobjeda znači spriječiti protivnika da ostvari svoje ciljeve. Iz te perspektive, Iran ne samo da nije poražen, već je uspio osujetiti najvažnije planove svojih protivnika.
Živio Iran. Živio svako ko je svojom riječju, perom ili djelom stao uz Iran. Ova pobjeda pripada svim ljudima koji se bore za slobodu i koji se suprotstavljaju nepravdi.
Ekskluzivno PISjournal
Your Comment