Prema Međunarodnoj novinskoj agenciji Ahlul Bayt (ABNA), čini se da Tel Aviv pokušava iza kulisa iskoristiti rat protiv Irana kako bi stvorio sigurnosne veze između arapskih zemalja Zaljeva i Izraela. Ovaj napor je do sada bio uspješan u UAE, a prema izvještaju američke web stranice Axios, sistem Gvozdene kupole je prebačen u UAE. Međutim, ova politika do sada nije bila uspješna u Saudijskoj Arabiji.
Prema libanskim novinama Al-Akhbar, Rijad je ovaj put radije pokušao okončati rat protiv Irana i spriječiti provedbu prijetnji iranskoj infrastrukturi pritiskom na Sjedinjene Američke Države. Prijetnje koje bi, ako se provedu, mogle dovesti do međusobnog uništenja infrastrukture zemalja arapskog Zaljeva. Problem na koji je i Iran upozorio.
Nakon napada koji su UAE prošle sedmice pripisale Iranu, izraelski premijer Benjamin Netanyahu telefonski je nazvao predsjednika UAE Mohammeda bin Zayeda kako bi osigurao učinkovitost izraelskog raketnog sistema u presretanju napada; sistema koji nije bio u stanju u potpunosti zaštititi ni sam Izrael.
Istovremeno, izraelski mediji su posljednjih dana objavili brojne izvještaje o formiranju svojevrsne koalicije između Izraela i UAE tokom ovog rata. Ovi mediji su također izvijestili o nezadovoljstvu UAE odbijanjem SAD-a da napade na zemlju uvedu kao kršenje primirja između Washingtona i Teherana. Ovi napadi uslijedili su nakon neuspjele Operacije Sloboda za otvaranje Hormuškog moreuza.
Ovi događaji pokazuju da je Abu Dhabi usmjerio sva svoja politička i sigurnosna ulaganja ne samo na savez s Izraelom, već posebno na saradnju s Netanyahuom i njegovom desničarskom vladom.
Takav pristup ne samo da povećava rizik od sukoba s Iranom za UAE, već bi mogao i zategnuti njihove odnose s drugim arapskim državama u Perzijskom zaljevu, jer je sigurnost u Perzijskom zaljevu do sada bila kolektivne prirode i svaka jednostrana akcija u ovom smjeru utjecala bi na sigurnost svih zemalja u regiji, pitanje čiju cijenu druge države Perzijskog zaljeva nisu spremne prihvatiti.
Čak i američka vlada ima razlike s desničarskim pokretom u Izraelu; pokretom koji, da je imao moć donošenja odluka, ne bi uspostavio primirje niti vodio pregovore.
Nasuprot tome, čini se da će iranski otpor tokom rata imati značajan utjecaj ne samo na odnose između Teherana i arapskih zemalja Perzijskog zaljeva, već i na iranski pogled na države koje sarađuju s Izraelom; posebno na UAE, koji postepeno postaju napredna baza za Izrael s druge strane Perzijskog zaljeva.
Izrael ne pruža svoje odbrambene sisteme drugim zemljama, čak i ako su one njegovi saveznici; već direktno upravlja tim sistemima i na osnovu vlastitih ciljeva.
Međutim, Saudijska Arabija ima drugačije mišljenje o ovom razvoju događaja. Dok je Mohammed bin Zayed razgovarao s Netanyahuom, saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman telefonski je razgovarao s Donaldom Trumpom i izrazio svoje protivljenje realizaciji projekta oslobađanja saudijskih zračnih baza, jer je vjerovao da bi takav potez mogao vratiti rizik od rata u zemlje Perzijskog zaljeva.
Prema izvještaju američke mreže NBC News, upravo je Mohammed bin Salman spriječio realizaciju ovog plana.
S izuzetkom UAE, ostale arapske države Perzijskog zaljeva i dalje se suzdržavaju od direktnog odgovora na iranske napade na američke interese u regiji, kako bi spriječile da situacija eskalira u sveopšti rat koji bi mogao uništiti infrastrukturu cijele regije i unazaditi njen razvoj za decenije.
To je glavni razlog zašto arapske države Perzijskog zaljeva vrše pritisak na Trumpa da se suzdrži od napada na iransku infrastrukturu, posebno nakon što se američki predsjednik uvjerio da takav napad neće odvratiti Teheran i da će samo izazvati kontranapad.
U međuvremenu, rastući jaz između Mohammeda bin Zayeda i Mohammeda bin Salmana stavio je dvije zemlje na dva različita puta; iako UAE i Izrael pokušavaju prikazati da sve zemlje u regiji imaju jedinstven stav protiv Irana. Izrael pokušava proširiti svoj model sigurnosne saradnje s UAE na Saudijsku Arabiju, ali do sada nije uspio. Abu Dhabi je, s druge strane, pokušao formirati zajedničke snage protiv Irana, ali su se druge prijestolnice arapskih zemalja Perzijskog zaljeva protivile toj ideji.
Saudijski stav objasnio je Turki al-Faisal, bivši šef obavještajne službe zemlje, u članku u novinama Al-Sharq al-Awsat. Napisao je: Da je Saudijska Arabija htjela, mogla je odgovoriti na isti način kao Iran, ali rezultat bi bio uništenje saudijskih postrojenja za desalinizaciju nafte i vode duž Perzijskog zaljeva, pa čak i duboko unutar saudijske teritorije.
Dodao je: Da je izraelski plan da nas uvuče u rat s Iranom uspio, regija bi pretrpjela široko razaranje i smrt hiljada naše djece; rat u kojem nismo imali interesa i od kojeg bi samo Izrael imao koristi i postao glavni igrač u regiji.
Sveukupno, čini se da će nedavni rat protiv Irana imati negativan utjecaj na odnose između Izraela i zemalja Perzijskog zaljeva; jer bez
Većina arapskih država u regiji pokušava se distancirati od Izraela kako ne bi platile cijenu bliskosti s ovom zemljom, koja se graniči s Iranom. Ali UAE će biti isključivo odgovorne za posljedice svog izbora.
Your Comment