Prema novinskoj agenciji Ahlul Bayt, a.s, - ABNA - Zvanična zabrana džuma-namaza u džamiji Imam Sadik, a.s, u regiji Diraz u Bahreinu ušla je u svoju drugu godinu; događaj koji su aktivisti opisali kao jednu od najočitijih manifestacija organiziranog vjerskog progona i diskriminacije naroda Bahreina.
Od petka, 4. oktobra 2024. godine, bahreinske sigurnosne snage spriječile su održavanje najvećih šiitskih džuma-namaza opsjedajući područje, zatvarajući puteve koji vode do džamije i uspostavljajući jake kontrolne punktove.
Ova odluka donesena je nakon niza demonstracija koje su se održavale svake sedmice od oktobra 2023. godine nakon džuma-namaza u Dirazu, s ciljem podrške Palestini i Libanu i osude izraelskih napada na Gazu. 4. oktobra 2024. godine - prvog petka nakon atentata na Sayyida Hassana Nasrallaha - trebao je biti održan veliki marš nakon namaza, ali bahreinske vlasti spriječile su održavanje džuma-namaza, a Sheikh Ali al-Saddadi, imam džamije, najavio je da će se podnevni namazi održavati pojedinačno.
Međutim, vjernici su učestvovali u protestnim demonstracijama nakon namaza, koje su sigurnosne snage ugušile koristeći suzavac i otrovni plin.
Zabrana džuma-namaza poklopila se s opsadom džamije Imam Sadik, a.s, u Dirazu i džamije Imam Ali, a.s, u regiji Saar. Vlasti su također zabranile sve aktivnosti solidarnosti s narodom Gaze i Libana.
Nakon ovih ograničenja, brojni imami i hatibi su uhapšeni ili im je prijećeno, uključujući šejha Mohammeda Sanqura zbog kritikovanja obrazovnog sadržaja bliskog Izraelu i šejha Alija al-Saddadija zbog njegovih hutbi u kojima osuđuje izraelske zločine u Gazi i Libanu. Drugi bahreinski učenjaci, uključujući šejha Alija Rahmu i šejha Fadela al-Zakija, također su više puta pozivani i prijećeno im je.
Posmatrači kažu da je ciljanje džuma-namaza i hutbi više odraz želje bahreinske vlade da održi bliske veze s Izraelom, čak i po cijenu gušenja vjerskih i narodnih glasova.
Prema statistikama Bahreinskog odbora za pitanja pritvorenika, samo u oktobru 2024. zabilježeno je 87 hapšenja zbog izražavanja solidarnosti s Palestinom i Libanom ili hvale šehida Sayyida Hassana Nasrallaha.
Džamija Imam Sadik prethodno je bila pod potpunom zabranom džuma-namaza od jula 2016. do maja 2022. pod sličnim uvjetima, što je jedan od najdužih perioda prisilnog zatvaranja vjerskih mjesta u regiji. Aktivisti kažu da je ponovno uvođenje mjere znak kontinuirane politike usmjerene na suzbijanje vjerskih praksi, ograničavanje sjemeništa i pritisak na vjerske vođe, što je dio šireg trenda koji uključuje oduzimanje državljanstva, proizvoljno pritvaranje i politički izgnanstvo.
Bahreinski advokati insistiraju da je nastavak zabrane jasno kršenje Člana 22. bahreinskog ustava, koji garantuje slobodu vjerovanja i bogosluženja, a također je u suprotnosti s međunarodnim obavezama zemlje. Pozvali su međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na Manamu da okonča tu politiku, ukine opsadu džamije Imam Sadik i omogući građanima da slobodno praktikuju svoju vjeru.
Your Comment