ABNA: Društvenim mrežama širi se apel za bojkot lanca pekara u Sarajevu pod nazivom "Manja".
Razlog su nacionalistički stavovi jednog od ključnih ljudi kompanije “Krajina klas” Saše Trivića.
Pekara “Manja” u Sarajevu ima 5 maloprodajnih objekata, no banjalučki biznis mogao bi biti ugrožen nakon što se na Facebooku i drugim socijalnim mrežama počeo širiti apel za bojkot, a u prilog kojeg se postavljaju i screenshotovi sa Trivićevih profila na društvenim mrežama.
Najave bojkota kupovine peciva iz te pekare zbog javne podrške njenog vlasnika gaženju ljudskih sloboda i ljudskih prava su ljudske reakcije koje imaju i teorijsko i empirijsko utemeljenje u načelima društvene odgovornosti biznisa, smatra Domazet.
Domazek smatra da su Manja i njen vlasnik grubo oborili vrijednost svog, inače kvalitetnog peciva. Ubacili su u njega otrov nacionalizma, fašizma i segregacije i učinili ga bljutavim, neprobavljivim, neupotrebljivim i vjerojatno će se manje prodavati.
Funkcionalno, njihovi proizvodi su ostali isti, ali emocionalno i simbolički, oni su izgubili svoju vrijednost, sukobili se sa sistemom vrijednosti potrošača koji su istovremeno i ljudi koji se vode određenim ljudskim vrijednostima i koji za svoj novac hoće da dobiju i funkcionalno i emocionalno zadovoljavanje svojih potreba. Suprostaviti se slobodama i ljudskim pravima svojih potrošača je poraz marketinga firme Manja, to je poraz koncepta društvene odgovornosti te firme. I bit će ekonomski kažnjen, smatra Domazet.
Profesor Domazet naglašava da u marketinškom udžbeniku Ekonomskog fakulteta Sarajevo, piše da društvena odgovornost kompanije podrazumjeva stvaranje društvenih vrijednosti u tri područja djelovanja: 1) odnos prema ljudima – poštovanje ljudskih prava i sloboda, fer status zaposlenih i njihova socijalna prava, fer cijene i garancije vrijednosti za potrošače, 2) odnos prema zajednici – razvoj, zapošljavanje, socijalni napredak, sigurnost, porezi, borba protiv korupcije i 3) okolinska održivost i ravnoteža.
Svaka firma trebalo bi da zna da potrebe potrošača nisu samo vezane za funkcionalno zadovoljavanje potreba ljudi (utoliti glad), nego i za više nivoe potreba ljudi (zdrav život), ali i potrebu ljudi da izražavaju i potvrđuju preko određenog proizvoda svoj vrijednosni sustav i identitet kao osobe i dijela socijalnih bića (samopotvrđivanje, socijalna kohezija). Marketing firme mora se truditi da svojim potrošačima ponudi tako integriran sistem vrijednosti za novac kojim plaćaju proizvod ili uslugu. Taj pristup u višoj fazi marketinga firme provodi se kroz brendiranje proizvoda ili usluga kojim se razvija emocionalni odnos potrošača i firme koji stvara dodanu vrijednost proizvoda (Brand Equity).
Bilo bi jako dobro da otpor potrošača rezultira u unapređenju politika društvene odgovornosti. Kao što bi bilo dobro da taj animozitet nije zasnovan na nacionalnom animozitetu, smatra profesor Domazet.
U tom smislu treba jednako žestoka da bude i reakcija na druge oblike društveno nepoželjnog ponašanja kao što su utaja poreza, kriminal, korupcija, nefer odnos prema radnicima i održivosti okoline. Naša snaga kao potrošača je izuzetno velika, treba je više koristiti u društveno poželjnom smjeru, stav je profesoraa Domazeta.
Kraj/ 286
