Četvrtog septembra se obilježava godišnjica preseljenja na Ahiret svjetski poznatog naučnika i islamskog mislioca Ebu Rejhana Birunija.
Ebu Rahim Muhammed el-Biruni, poznati je iranski astronom, matematičar, geograf i filozof.
Rođen je 973. godine u blizini Kjata, glavni grad Havarizma, na području iranskog Horasana, u današnjem Uzbekistanu. Prema mnogim pisanim dokumentima, ovaj iranski velikan je na Ahiret preselio 1048. godine. Studirao je jezike, islamsko pravo i mnoge druge naučne oblasti. Astronomijom se počeo baviti već sa sedamnaest godina, a zbog njegovih zasluga u razvoju astronomije, jedan krater na Mjesecu je dobio ime po njemu. U vremenu kada je astronomija doživljavala ubrzan razvoj i plijenila interesovanje istaknutih znanstvenika, Biruni je njeno daljnje širenje omogućio svojim svojevrsnim uvodom u astronomiju „Et-Tefhim fi awetis-sina'atit-tendžin"; djelom kojim je širim masama omogućio upoznavanje sa ovom veoma interesantnom znanstvenom oblašću. No, povijest će ga pamtiti ponajviše po djelu „El-Kanunu-l-Mesud" napisanom o astronomiji, matematici i drugim znanstvenim oblastima i poklonjenim tadašnjem vladaru iranskog carstva Mahmudu Gazneviju.
Biruni je bio jedan od najvažnijih enciklopedista svog vremena. Iako je bio veoma bogat, posvetio se pronalaženju znanja, te ga se može usporediti sa poznatim perzijskim carevićem Ibrahimom Edhemom koji je kraljevstvo, a bio je prvi nasljednik u nasljednom lancu, ostavio i ušao u dervišluk. Biruni je cijelo vrijeme provodio izučavajući razne naučne discipline. Nije bio samo astronom i matematičar, nego se bavio i fizikom, zemljopisom i mnogim drugim znanostima. Za vrijeme vladavine kralja Mahmuda Gaznevija, više puta je sa njim putovao u Indiju zbog znanstvenih istraživanja. Tamo je izučavao indijski jezik, a pamti se i kao prvi musliman koji je izučavao indijsku religiju i filozofiju. Iza sebe je ostavio vrijedno svjedočenje o indijskoj religiji, kulturi i jeziku koju mi poznajemo pod naslovom Kitabu-l Hind, što bi u prijevodu na bosanski jezik značilo "Knjiga Indije".
O ovom znanstveniku i misliocu napisano je veoma mnogo, a u vremenu interneta možemo pronaći puno dokumenata na raznim jezicima. Mi smo u ovom prilogu koristili tekst objavljen u okviru otvorene enciklopedije Wikipedia, isključivo zbog toga da bi smo našim slušateljima ukazali na izvore koje o Biruniju mogu pronaći na internetu. Biruni je na području astronomije učinio jako mnogo. Raspravljao je o rotaciji Zemlje i kretanjima planeta u svemiru. Tvrdio je da se planete kreću. Ta tvrdnja je tek kasnije priznata i to dugo nakon njegove smrti. Izračunao je udaljenost između pojedinih zvijezda. Nacrtao je pomračenja, a pomračenje Mjeseca je koristio da izračuna razliku dužina na površini Zemlje. Na ovaj način je egzaktno izračunao daljinu između dva mjesta u današnjem Iranu.
U matematici je eBiruni opisao geometrijsku trigonometriju. U području geografije je relativno tačno izračunao obim ekvatora, napravio je prvi globus i predstavio podlogu za računanje daljine između mjesta.
Kada je riječ o fizici, el-Biruni ima svoje zasluge i na ovom polju. Ovdje je poznat po izračunavanju specifične težine dragog kamena i metala.
U filozofiji se bavio Aristotelovom logikom. Dopisivao se sa Ibn Sinom što je bilo značajno za razvoj dijalektičke misli. Spisi njegovog stvaralaštva nalaze se u biblioteci Mervove džamije.
Bio je posvećen i kulturnom i misaonom nasljedstvu, duboko svjestan činjenice da bez dobrog poznavanja prošlosti nema ni stabilne budućnosti. U okviru svojih zanimanja za ovu oblast napisao je i djelo El-Asarul-bakije fil-umemil-kali'.
Može ga se smatrati veoma zaslužnim i za razvoj tradicionalnog apotekarstva koje mi danas poznajemo kao alternativnu medicinu. Iza sebe je ostavio vrijedno djelo Kitabus-Saide.
Protekle 2007. godine je na Edin Kukavica u saradnji sa profesorom doktorom Enesom Karićem na bosanski preveo vrlo važno djelo Sejida Husejna Nasra pod naslovom "Uvod u islamske kozmološke doktrine". U ovom djelu, također, pronalazimo i obilje informacija o Ebu Rejhanu Biruniju i njegovom doprinosu razvoju znanstvenoti.
"Obuhvatna studija kozmoloških učenja Abu Raihana Muhamada ibn Ahmada al Birunija, nesumnjivo jednog od najučenijih muslimanskih znanstvenika i pisaca, dvostruko je teška zadaća zato što, s jedne strane, u onim njegovim djelima koja još postoje nije temeljito i sistematično učinjen pokušaj bavljenja ovim predmetom i, s druge strane, što filozofska djela koja je on napisao i u kojima on, po svoj prilici, potpunije razmatra ovaj predmet, više ne postoje. Da bi smo otkrili koncepciju koja počiva u mnogim njegovim studijama o manifestacijama Prirode nužno je sakupiti omanje odjeljke iz njegovih djela gdje on gotovo ‘slućajno' čitatelju nudi letimičan uvid u neke aspekte svoje koncepcije Prirode. Pa ipak, sve dok se neki njegovi filozofski spisi kao Kitab al Šamil ili Knjiga općeg znanja ne pronađu - događaj koji u sadašnjem vremenu, u svakom slučaju, izgleda na nesreću potpuno nevjerovatan - postoji malo izbora izuzev ako se ne sabere u mozaik slika Univerzuma u kojoj je al Biruni živio i mislio", primjećuje profesor Nasr.
"Premda praktično ništa nije ostalo od njegovih filozofskih djela, poznato je da je al Biruni duboko proučavao filozofiju i bio dobro verziran u njoj, posebno je bio zainteresovan za anti-aristotelovsku filozofiju takvih filozofa kao što je Muhammad ibn Zakariyya al Razi. Al Biruni je proveo četrdeset godina u traženju Razijeva djela Fi ilm al Ilahi i drugih filozofskih djela koje je napokon našao i protiv koga je napisao raspravu osuđujući njegove greške. U ovoj raspravi al Biruni uveliko hvali al Razija i prema njemu pokazuje dosta respekta, ali smatra kao besmislicu veći dio Sif al asrar kao i al Razijevo miješanje maniheizma sa islamom.
Al Biruni je, također, proučavao, koliko god je to bilo moguće u to vrijeme, Vedantu i druge tekstove hinduizma koji, ako nisu filozofija u modernom ili čak Aristotelovom smislu, sigurno su među najčistijim formama mudrosti. Međutim, stav Abu Reihana prema grčkoj filozofiji u njenoj asristotelovskoj crti daleko je od prijateljskog", piše profesor Nasr u spomenutom djelu prevedenom na bosanski jezik.
Ebu Rejhan je u ranoj mladosti nanijetio posjetiti Havarezm i Džordžan (jugoistk mora u Mazandaranu) i otići kod Šemsu-l-Me'ali Kabus Vušmgira te je tamo uspio napisati knjigu ''Asarul-l-bakijeh'' pod imenom ''Kabus'' i koja se ubraja u jedno od njegovih najpoznatijih djela. Nakon deset godina se ponovo vraća u Havarezm i dobiva posao na dvoru Me'mun Havarezm šaha, čovjeka koji je pridavao veliku pažnju nauci i umjetnosti i prestigao sve svoje suvremenike na polju filozofije, astrologije, matematike, histroije, jezika i geografije i na taj način stekao svjetsku slavu. Nakon izvjesnog vremena uponaje se sa Sultan Mahmudom Gaznevijem i prilikom vojne mobilizacije, sa njim odlazi u Indiju. Cijelu Indiju je obišao te naučio indijski i sanskrit jezik. Savjetovao se sa mnogim indijskim naučnicim da bi uspio napisati svoje drugo plodno djelo, knjigu ''Malu-l-hind''. Knjiga govori religiji, običajima i ritualima Indijaca. Nakon smrti Sultan Mahmuda, Ebu Rejhan Biruni odlazi kod Sultan Mes'uda i kod njega provodi godine svoga plodnog života. On je pišući ''Kanune Mes'udi'' po imenu Sultan Mes'ud, napisao najveću knjigu islamske astrologije u jedanaest djelova. Ova knjiga se ubraja u jedno od najvažnijih djela na polju sferne trigonometrije, zemlje i njenih dimenzija, Sunca, Mjeseca i zvijezda. Takođe se ubraja najboljim djelom na polju astronomije i astrologije. Kada su u pitanju druga djela ovog velikog naučnika, može se ukazati na knjigu ''Et-tafhimu Lavajelu Sena'atu-t-tandžim'', ''El-Džemaheru fi ma'rifeti-l-džavaher'', ''Sidene'' i djelo ''El-Bakijetu 'ani-Kurune-l-khalije''. Zbirka njegovih djela je napisana na osnovu opće naučne klasifikacije i umjetnosti sa 110 naslova sa različitim naslovima na polju matematike i astrologije, islamskog prava, kelama, medicine, farmacije, geografije, hemije, teologije, jezika i gramatike. Naposljetku, nakon plodonosnog života, ovaj velikun je preselio na Ahiret redžeba 442. hidžretske godine.
Ebu Rahim Muhammed el-Biruni, poznati je iranski astronom, matematičar, geograf i filozof.
Rođen je 973. godine u blizini Kjata, glavni grad Havarizma, na području iranskog Horasana, u današnjem Uzbekistanu. Prema mnogim pisanim dokumentima, ovaj iranski velikan je na Ahiret preselio 1048. godine. Studirao je jezike, islamsko pravo i mnoge druge naučne oblasti. Astronomijom se počeo baviti već sa sedamnaest godina, a zbog njegovih zasluga u razvoju astronomije, jedan krater na Mjesecu je dobio ime po njemu. U vremenu kada je astronomija doživljavala ubrzan razvoj i plijenila interesovanje istaknutih znanstvenika, Biruni je njeno daljnje širenje omogućio svojim svojevrsnim uvodom u astronomiju „Et-Tefhim fi awetis-sina'atit-tendžin"; djelom kojim je širim masama omogućio upoznavanje sa ovom veoma interesantnom znanstvenom oblašću. No, povijest će ga pamtiti ponajviše po djelu „El-Kanunu-l-Mesud" napisanom o astronomiji, matematici i drugim znanstvenim oblastima i poklonjenim tadašnjem vladaru iranskog carstva Mahmudu Gazneviju.
Biruni je bio jedan od najvažnijih enciklopedista svog vremena. Iako je bio veoma bogat, posvetio se pronalaženju znanja, te ga se može usporediti sa poznatim perzijskim carevićem Ibrahimom Edhemom koji je kraljevstvo, a bio je prvi nasljednik u nasljednom lancu, ostavio i ušao u dervišluk. Biruni je cijelo vrijeme provodio izučavajući razne naučne discipline. Nije bio samo astronom i matematičar, nego se bavio i fizikom, zemljopisom i mnogim drugim znanostima. Za vrijeme vladavine kralja Mahmuda Gaznevija, više puta je sa njim putovao u Indiju zbog znanstvenih istraživanja. Tamo je izučavao indijski jezik, a pamti se i kao prvi musliman koji je izučavao indijsku religiju i filozofiju. Iza sebe je ostavio vrijedno svjedočenje o indijskoj religiji, kulturi i jeziku koju mi poznajemo pod naslovom Kitabu-l Hind, što bi u prijevodu na bosanski jezik značilo "Knjiga Indije".
O ovom znanstveniku i misliocu napisano je veoma mnogo, a u vremenu interneta možemo pronaći puno dokumenata na raznim jezicima. Mi smo u ovom prilogu koristili tekst objavljen u okviru otvorene enciklopedije Wikipedia, isključivo zbog toga da bi smo našim slušateljima ukazali na izvore koje o Biruniju mogu pronaći na internetu. Biruni je na području astronomije učinio jako mnogo. Raspravljao je o rotaciji Zemlje i kretanjima planeta u svemiru. Tvrdio je da se planete kreću. Ta tvrdnja je tek kasnije priznata i to dugo nakon njegove smrti. Izračunao je udaljenost između pojedinih zvijezda. Nacrtao je pomračenja, a pomračenje Mjeseca je koristio da izračuna razliku dužina na površini Zemlje. Na ovaj način je egzaktno izračunao daljinu između dva mjesta u današnjem Iranu.
U matematici je eBiruni opisao geometrijsku trigonometriju. U području geografije je relativno tačno izračunao obim ekvatora, napravio je prvi globus i predstavio podlogu za računanje daljine između mjesta.
Kada je riječ o fizici, el-Biruni ima svoje zasluge i na ovom polju. Ovdje je poznat po izračunavanju specifične težine dragog kamena i metala.
U filozofiji se bavio Aristotelovom logikom. Dopisivao se sa Ibn Sinom što je bilo značajno za razvoj dijalektičke misli. Spisi njegovog stvaralaštva nalaze se u biblioteci Mervove džamije.
Bio je posvećen i kulturnom i misaonom nasljedstvu, duboko svjestan činjenice da bez dobrog poznavanja prošlosti nema ni stabilne budućnosti. U okviru svojih zanimanja za ovu oblast napisao je i djelo El-Asarul-bakije fil-umemil-kali'.
Može ga se smatrati veoma zaslužnim i za razvoj tradicionalnog apotekarstva koje mi danas poznajemo kao alternativnu medicinu. Iza sebe je ostavio vrijedno djelo Kitabus-Saide.
Protekle 2007. godine je na Edin Kukavica u saradnji sa profesorom doktorom Enesom Karićem na bosanski preveo vrlo važno djelo Sejida Husejna Nasra pod naslovom "Uvod u islamske kozmološke doktrine". U ovom djelu, također, pronalazimo i obilje informacija o Ebu Rejhanu Biruniju i njegovom doprinosu razvoju znanstvenoti.
"Obuhvatna studija kozmoloških učenja Abu Raihana Muhamada ibn Ahmada al Birunija, nesumnjivo jednog od najučenijih muslimanskih znanstvenika i pisaca, dvostruko je teška zadaća zato što, s jedne strane, u onim njegovim djelima koja još postoje nije temeljito i sistematično učinjen pokušaj bavljenja ovim predmetom i, s druge strane, što filozofska djela koja je on napisao i u kojima on, po svoj prilici, potpunije razmatra ovaj predmet, više ne postoje. Da bi smo otkrili koncepciju koja počiva u mnogim njegovim studijama o manifestacijama Prirode nužno je sakupiti omanje odjeljke iz njegovih djela gdje on gotovo ‘slućajno' čitatelju nudi letimičan uvid u neke aspekte svoje koncepcije Prirode. Pa ipak, sve dok se neki njegovi filozofski spisi kao Kitab al Šamil ili Knjiga općeg znanja ne pronađu - događaj koji u sadašnjem vremenu, u svakom slučaju, izgleda na nesreću potpuno nevjerovatan - postoji malo izbora izuzev ako se ne sabere u mozaik slika Univerzuma u kojoj je al Biruni živio i mislio", primjećuje profesor Nasr.
"Premda praktično ništa nije ostalo od njegovih filozofskih djela, poznato je da je al Biruni duboko proučavao filozofiju i bio dobro verziran u njoj, posebno je bio zainteresovan za anti-aristotelovsku filozofiju takvih filozofa kao što je Muhammad ibn Zakariyya al Razi. Al Biruni je proveo četrdeset godina u traženju Razijeva djela Fi ilm al Ilahi i drugih filozofskih djela koje je napokon našao i protiv koga je napisao raspravu osuđujući njegove greške. U ovoj raspravi al Biruni uveliko hvali al Razija i prema njemu pokazuje dosta respekta, ali smatra kao besmislicu veći dio Sif al asrar kao i al Razijevo miješanje maniheizma sa islamom.
Al Biruni je, također, proučavao, koliko god je to bilo moguće u to vrijeme, Vedantu i druge tekstove hinduizma koji, ako nisu filozofija u modernom ili čak Aristotelovom smislu, sigurno su među najčistijim formama mudrosti. Međutim, stav Abu Reihana prema grčkoj filozofiji u njenoj asristotelovskoj crti daleko je od prijateljskog", piše profesor Nasr u spomenutom djelu prevedenom na bosanski jezik.
Ebu Rejhan je u ranoj mladosti nanijetio posjetiti Havarezm i Džordžan (jugoistk mora u Mazandaranu) i otići kod Šemsu-l-Me'ali Kabus Vušmgira te je tamo uspio napisati knjigu ''Asarul-l-bakijeh'' pod imenom ''Kabus'' i koja se ubraja u jedno od njegovih najpoznatijih djela. Nakon deset godina se ponovo vraća u Havarezm i dobiva posao na dvoru Me'mun Havarezm šaha, čovjeka koji je pridavao veliku pažnju nauci i umjetnosti i prestigao sve svoje suvremenike na polju filozofije, astrologije, matematike, histroije, jezika i geografije i na taj način stekao svjetsku slavu. Nakon izvjesnog vremena uponaje se sa Sultan Mahmudom Gaznevijem i prilikom vojne mobilizacije, sa njim odlazi u Indiju. Cijelu Indiju je obišao te naučio indijski i sanskrit jezik. Savjetovao se sa mnogim indijskim naučnicim da bi uspio napisati svoje drugo plodno djelo, knjigu ''Malu-l-hind''. Knjiga govori religiji, običajima i ritualima Indijaca. Nakon smrti Sultan Mahmuda, Ebu Rejhan Biruni odlazi kod Sultan Mes'uda i kod njega provodi godine svoga plodnog života. On je pišući ''Kanune Mes'udi'' po imenu Sultan Mes'ud, napisao najveću knjigu islamske astrologije u jedanaest djelova. Ova knjiga se ubraja u jedno od najvažnijih djela na polju sferne trigonometrije, zemlje i njenih dimenzija, Sunca, Mjeseca i zvijezda. Takođe se ubraja najboljim djelom na polju astronomije i astrologije. Kada su u pitanju druga djela ovog velikog naučnika, može se ukazati na knjigu ''Et-tafhimu Lavajelu Sena'atu-t-tandžim'', ''El-Džemaheru fi ma'rifeti-l-džavaher'', ''Sidene'' i djelo ''El-Bakijetu 'ani-Kurune-l-khalije''. Zbirka njegovih djela je napisana na osnovu opće naučne klasifikacije i umjetnosti sa 110 naslova sa različitim naslovima na polju matematike i astrologije, islamskog prava, kelama, medicine, farmacije, geografije, hemije, teologije, jezika i gramatike. Naposljetku, nakon plodonosnog života, ovaj velikun je preselio na Ahiret redžeba 442. hidžretske godine.
