(Ahlul Bejt Novinska Agencija) - Zašto i kako je nastao pokret nesvrstanih? Ovo pitanje, možda, najviše od svih tema zaokuplja medije, na samom pragu održavanja konferencije ove velike međunarodne organizacije, dok je odgovor na ovo pitanje iznimno bitan i važan u poznavanju i opisu uloge pokreta nesvrstanih.
Tokom drugog svjetskog rata, nakon poraza nanijetih neprijateljima, zapovjednici pobjedničkih vojski su se sastali u gradu Jalta, na jugu Rusije u periodu od 4-11 februara 1945 godine, kako bi odredili svoje granice u osvojenim područjima.
Na spomenutoj konferenciji Ruzvel, Čerčil i Staljin su se dogovorili da sve tri zemlje okupiraju po dio Njemačke i upravu tim dijelovima predaju komitetu za nadgledanje, koji je utemeljen od strane najviših dužnostika okupatorske sile u Berlinu. Na ovoj konferenciji je dogovoreno da se formira jedna međunarodna organizacija za očuvanje mira i sigurnostii u svijetu. Kao rezultat tog dogovora osnovana je Organizacija ujedinjenih nacija, čiji su ciljevi bili očuvanje međuradnog mira i sigurnosti, proširenje prijateljskih odnosa između država i obezbjeđivanje saradnje za rješavanje ekonomskih, društvenih, kulturnih i međuljudskih problema na međunarodnom nivou.
Tada je također ustanovljeno i Vijeće sigurnosti u srcu organizacije ujedinjenih nacija, s ciljem očuvanja ostvarenih koristi. Na ovoj konferenciji je usvojena stavka o pravu korištenja VETA u vijeću sigurnosti.
Na taj način, nakon završetka rata i uspostavljanja mira pobjednički kamp je postepeno poprimio odlike neprijateljskog suživota. U tom procesu, Amerika i sovjetski savez, dvije pobjedničke sile su bile dva svestrana simbola ove neprijateljske politike koje su se suprostavile jedna drugoj u evropi, aziji, africi pa čak i organizaciji ujedinjenih nacija.
Tako su nastala dva vojno-politička bloka. Jedan na istoku, pod vođstvom Moskve i drugi na zapadu podvođstvom Vašingtona. Svijet je ušao u fazu hladnog rata, sa strašnim posljedicama.
Zanemarivanje nacionalnih dobara, uskraćivanje i nepoštivanje prava nerazvijenih zemalaja i zemalja u razvoju su neke posljedice ove političke podjele, koja je uzrokovala pojavu oslobodilačkih pokreta i širenje organizacija za sticanje nezavisnosti. Talas borbe protiv kolonizatorstva je otpočeo u aziji i srednjem istoku a zatim se proširio i na afriku. Tada se javila ideja za organiziranjem konferencije zemalja azije i afrike, i nakon određenih korekcija nastao je pokret nesvrstanih.
Politika ovih država je podrazumijevala odsustvo obavezivanja ili vezivanja, koje su pored različitih sistema i ideologija, imale zajednički cilj.
Prvi korak na međusobnom zbližavanju zemalja, koje su poslije postale poznate kao nesvrstane zemlje, desio se na konferenciji Bandong, koja se održala u gradu Bandong u Indoneziji. Džavaharlal Nehru, džemal abdu-naser i Ahmed Sukarno, predstavnici Indije, Egipta i indonezije su na konferenciji Bandong govorili o organiziranju takve organizacije.
Pokret nesvrstanih sa svim pripremama je osnovan 1961 godine, u žarištu hladnog ratu, uz nastojanja džavaharlal Nehrua, indijskog premijera, sukarna iz indonezije, džemala abdu-nasera iz egipta i generala Tita iz Jugoslavije sa jednim ciljem a to je jedinstvo država, koje se nisu nalazile u komunističkom ili kapitalističkom kampu.
Pokret nesvrstanih je osnovan s ciljem uklanjanja kolonizatorstva, borbe sa imperijalizmom, zatim s ciljem uspostavljanja jedinstva među državama u razvoju, obezbjeđivanja slobodnih političkih i ekonomskih pogodnosti, neovisno od uticaja bilo koje velike sile s težnjom pomoći i uspostavljanja mira i sigurnosti među dražavama članicama.
U jednoj uopćenoj analizi odgovora na pitanje zašto je došlo do pojave ovog pokreta može se reći –kada je istok i zapad podijelio svijet između sebe jedan broj liberalnih lidera svijeta, koji se nisu vezivali ni za kapitalizam a niti za socijalizam i koji su nastojali da usklade nesvrstane zemlje nasuprot dvije velike sile, su htjeli da formiraju neovisni oblik međunarodne sile. Taj neovisni oblik bi djelovao poput vage na međunarodnom nivou. Kao što se vidi u historijatu ovog pokreta, ovaj temelj je imao veoma veliki početni potencijal zajedno sa uzvišenim humanim ciljevima. u povelji ovog pokreta navedeno je deset principa, i shodno tome članice slijede nezavisnu politiku poštujući ove principe.
Pokret nesvrstanih je uspio za određen period da se drži zadatih principa, ali malo-pomalo nastojanja pokreta su slabila i nisu mogli da održe efektivnu poziciju na međunarodnom nivou. Nakon nekog vremena urušio se jedan stožer i svijet se okrenuo drugoj strani a pokret nesvrstanih se našao pred ozbiljnijim izazovom. I pored toga što se broj članica pokreta povećao ali je izazov i dalje bio prisutan i još uvijek postoji u izvjesnoj mjeri.
godinama čelnici pokreta nesvrstanih nastoje da ožive osnovne principe pokreta i da vremenom upotpune pokret . na konferenciji u šarmul-šejhu, ministri inostranih poslova za prošlu godinu su iznijeli nove podatke o ciljevima pokreta i načinu djelovanja i uticajima pokreta. Također iznijeti su i novi prijedlozi, čije konačno usvajanje je planirano za konferenciju čelnika u Teheranu.
1944-e godine 109 zemalja je pristupilo članstvu pokreta nesvrstanih. Od evropskih zemalja tu su Malta i kipar, a ostalo su zemlje azije i latinske amerike. Trenutmo pokret broji 120 zemalja-članica, koje čine dvije trećine ukupnog članstva organizacije ujedinjenih nacija. Od svih zemalja članica- 26 zemalja su iz latinske amerike, 38 zemalja azijskog kontinenta, 53 zemlje afričkog kontinenta i jedna evropska zemlja Bjelorusija su zvanične članice pokreta. Dvije zemlje haiti i sant kis su nove članice, koje su se pokretu priključile na 14-oj konferenciji čelnnika ovog pokreta. Sedam organizacija i 15 zemalja imaju status posmatrača u pokretu nesvrstanih.
Slijeđenje politike suživota i tolerancije, pružanje podrške oslobodilačkim pokretima, odsustvo vezivanja za bilo koju vojnu obavezu u okvirima neslaganja velikih sila, su samo neke od odlika zemalja-članica pokreta nesvrstanih.
Međutim, pokret nesvrstanih je tokom pola proteklog vijeka imao dosta uspona i padova.
Na primjer, nakon raspada sovjetskog saveza i varšavskog ugovora, neke zemlje su kao što je argentina izašla iz članstva u pokretu, dok su neke druge zemlje kao što je honduras i tajland su pristupile članstvu. Kirgizistan je prihvaćen kao zemlja posmatrač a češka i slovačka kao gosti.
Ovaj pokret je do sada održao 15 konferencija čelnika. Čelnici nesvrstanih zemalja sastaju se svake tri godine, dok se ministri inostranih poslova nesvrstanih sastaju u intervalu između dvije konferencije čelnika pokreta, u glavnom gradu jedne od zemalja-članica pokreta nesvrstanih.
Trenutno Egipat predsjedava pokretom nesvrstanih.islamska republika iran će, na konferenciji u Teheranu, preuzeti predsjedavanje nesvrstanih zemalja.
Istina je da se čovječanstvo nalazi pred brojnim izazovima i problemima i ne može se sa sigurnošću tvrditi kojim političkim, ekonomskim i pravnim sistemom je moguće riješiti sve te probleme. Posebno zato što se mnoge međunarodne organizacije , nalaze pod monopolom svjetskih sila za obezbjeđivanje svojih nezakonitih potreba.
Kao što se vidi iz historijata osnivanja ovog pokreta, početni temelj je imao ciljeve na svjjetskoj razini, kao što se dobro može vidjeti u proglasu ovog pokretra; pokret je postavio deset principa, kako bi poštivanjem ovih principa slijedili politiku samostalnosti. Ovi principi, tokom pola vijeka ne samo da nisu oslabili , nego su se prikazali u međunarodnom sistemu sa novim specifičnostima. I time su izazvali svjetske sile. Sa ovog stanovišta nesvrstani znači insistiranje na pravima naroda da bi se slijedila strategija jednog pravca, uz zajedničku dobrobit u sistemu razvoja i ostvarivanje mira i sigurnosti učešćem u rješavanju međunarodnih problema. Međutim ova definicija je, u historijskim previranjima dugim pola vijeka, više puta nailazila na brojne izazove.
