Prema Međunarodnoj novinskoj agenciji Ahlul Bayt (ABNA), Abdul Bari Jahani, bivši ministar informisanja i kulture Afganistana, kritizirao je trenutne trendove u strukturi upravljanja talibanima i u otvorenom pismu upozorio na posljedice koncentracije moći i ograničavanja društvenog i vjerskog prostora.
U pismu je naglasio da pretvaranje kritičara u "neprijatelje" i ignorisanje suprotstavljenih stavova predstavlja pristup koji će dugoročno oslabiti temelje svakog političkog sistema.
Prema njegovim riječima, vlade koje izgube sposobnost da čuju glas opozicije postaju ranjivije na društvene krize.
U drugom dijelu svog pisma, Jahani je kritikovao djelovanje talibanske institucije "Naređivanje dobra i zabranjivanje zla" i napisao da su uvredljivi susreti na pijacama i fizičko ponašanje, posebno prema ženama, kršenje ljudskog dostojanstva i faktor u povećanju nezadovoljstva javnosti.
Također je ukazao na vjerska ograničenja i pojasnio da u četiri sunitske sekte postoji pravo izbora jurisprudencije, a uskraćivanje ovog prava nema ni šerijatsku osnovu niti je obranjivo sa društvene perspektive.
Bivši afganistanski ministar informisanja i kulture nastavio je izražavati zabrinutost zbog situacije sljedbenika šiitske religije i pozvao na osiguranje pune jednakosti prava za milione šiitskih građana zemlje.
Osvrćući se na nedavno hapšenje i nasilni tretman šiitskog učenjaka, upozorio je da bi takve akcije mogle pojačati vjersku osjetljivost i podstaći društvene podjele.
Jahani je opisao Afganistan kao "zajednički dom za sve etničke grupe" i naglasio da nijedna etnička grupa nema pravo monopolizirati vlast.
Spomenuo je Paštune, Tadžike, Uzbeke, Turkmene, Pašaje i druge etničke grupe te naglasio potrebu za njihovim jednakim učešćem u političkoj strukturi zemlje.
Također je smatrao da je koncentracija moći u vladinim institucijama i delegiranje odgovornosti nestručnjacima faktor slabljenja administrativnih struktura i upozorio da bi nastavak ovog trenda mogao ozbiljno ugroziti efikasnost sistema.
U svojoj tezi, Jahani je izrazio zabrinutost za budućnost Afganistana i naglasio da će se zemlja suočiti s političkom i društvenom krizom, ako se ignorišu socijalna pravda, etnička ravnoteža i građanska prava.
Međutim, jasno je stavio do znanja da se protivi "prisilnim promjenama" i vjeruje da bi svaka promjena trebala biti napravljena kroz dijalog i reforme kako bi se spriječili građanski rat i ljudske žrtve.
Your Comment