MKS je optužio predsjednika Putina da je počinio ratne zločine u Ukrajini - nešto što je predsjednik Bajden rekao da je ruski lider "jasno" učinio.
Tvrdnje se fokusiraju na nezakonitu deportaciju djece iz Ukrajine u Rusiju od invazije Moskve 2022. godine.
Moskva je negirala optužbe i proglasila naloge "nečuvenim".
Malo je vjerovatno da će od tog poteza biti mnogo, jer MKS nema ovlaštenja da uhapsi osumnjičene bez saradnje vlade neke zemlje.
Rusija nije zemlja članica MKS-a, što znači da sud tamo nema nadležnost.
Međutim, to bi moglo uticati na Putina na druge načine, kao što je nemogućnost putovanja u inostranstvo. Sada bi mogao biti uhapšen ako kroči u bilo koju od 123 zemlje članice suda.
Putin je tek treći predsjednik kojem je izdat nalog za hapšenje MKS-a.
Predsjednik SAD Bajden je rekao da, iako sud također nije imao utjecaja na SAD, izdavanje naloga "čini vrlo jaku tačku".
U saopštenju od petka, MKS je naveo da ima razumne osnove da veruje da je Putin direktno počinio krivična djela, kao i da je radio sa drugima. Također ga je optužilo da nije iskoristio svoja predsjednička ovlaštenja da spriječi deportaciju djece.
Rusku komesarku za prava djeteta Mariju Lvovu-Belovu također traži MKS zbog istih zločina.
Tužilac MKS-a Karim Kan (Khan) rekao je da su nalozi "zasnovani na forenzičkim dokazima, ispitivanju i onome što su te dvije osobe kazale".
Sud je u početku razmišljao o tome da naloge za hapšenje zadrži u tajnosti, ali je odlučio da ih objavi kako bi pokušao spriječiti počinjenje daljnjih zločina.
- Djeca se ne može tretirati kao ratni plijen, ne mogu biti deportovana . Ova vrsta zločina ne mora biti advokat, treba biti ljudsko biće da bi se znalo koliko je to strašno - rekao je Kan za BBC.