Izraelski režim bio je, pored rata u Gazi, uključen na šest frontova, zbog ratnog huškanja Tel Aviva. Od Zapadne obale i Pojasa Gaze do Libana, Sirije, Jemena i Irana formirali su ujedinjeni front protiv Izraelaca, ciljajući na njihovo postojanje. To bi mogao biti razlog zašto je izraelska obrnuta migracija u porastu.
Izraelski list Haaretz u novom izvještaju navodi da spremnost na migraciju s okupiranih teritorija među različitim slojevima izraelskog društva raste neviđenom brzinom. Prema izvještaju, 19 posto Haredisa (ultraortodoksnih Jevreja) razmatra migraciju. Ova stopa iznosi 40 posto među sekularnim Izraelcima.
Prema objavljenim podacima, ljudi s visokim prihodima i obrazovanjem i glasači desnog centra više su skloni napuštanju okupiranih teritorija od ostalih. S druge strane, religiozne osobe s nižim obrazovanjem manje razmišljaju o migraciji.
Haaretz navodi da su rastući troškovi života, sumorna budućnost djece, sigurnosne zabrinutosti i loše vladine performanse glavni pokretači rastuće želje za migracijom.
Ayalah Eliahu, istraživačica u Istraživačkom i informativnom centru Kneseta, upozorila je na Izraelce koji bježe iz Izraela. „Od 2022. godine vidimo jasan porast broja Izraelaca koji odlučuju zauvijek napustiti Izrael i emigrirati“, izjavila je Eliahu. „Istovremeno, vidimo pad broja ljudi koji odlučuju da se vrate u Izrael. U 2022. godini stanovništvo Izraela smanjilo se za 30.000. U 2023. godini smanjilo se za 59.000, a ovaj trend smanjenja nastavio se tokom 2024. i 2025. godine.“
Danny Zaken iz osiguravajućeg instituta u Tel Avivu pružio je još upečatljivije brojke, otkrivajući porast broja Izraelaca koji se formalno odriču svog boravka. Od 2015. do 2021. godine, u prosjeku smo godišnje primali oko 2.500 zahtjeva za otkazivanje boravka u Izraelu. Ali 2022. godine taj broj je skočio na 3.700. U 2023. godini zahtjevi su porasli na otprilike 6.300, a 2024. godine zabilježili smo preko 8.400 zahtjeva za otkazivanje boravka u Izraelu.
Povratak u Evropu
Izvještaji ukazuju na to da se obrnuti migracijski tok među izraelskim stanovnicima intenzivira. Mnogi koji su nekada migrirali iz Evrope na okupirane teritorije sada se vraćaju u Evropu i druge zapadne destinacije. Pozivajući se na službenu statistiku iz Tel Aviva, list The Guardian identificira pokretačke faktore ovog egzodusa kao političku polarizaciju, vrtoglavi rast troškova života, posljedice ratova u Gazi i Libanu, te duboko ukorijenjene sigurnosne zabrinutosti nakon napada Hamasa u oktobru 2023. godine, a zatim i iranskih napada kao odgovor na izraelsku agresiju u julu.
Prema izvještaju, iako SAD ostaju glavna destinacija za jevrejske migrante, jevrejsko stanovništvo u mnogim evropskim zemljama također bilježi primjetan porast.Stručnjaci iz londonskog Instituta za istraživanje jevrejske politike procjenjuju da je samo u tekućoj kalendarskoj godini otprilike 630.000 Jevreja rođenih u Izraelu ili onih koji su tamo živjeli duži period emigriralo u druge dijelove svijeta.
Jonathan Boyd, stručnjak za jevrejske studije, istakao je da je priliv novih jevrejskih imigranata u Evropu značajno uticao na ubrzani trend odlaska iz Izraela. U Britaniji sada živi oko 23.000 osoba rođenih u Izraelu, što je skoro dvostruko više nego prije dvadeset godina. Izvještaj navodi da se ukupna jevrejska populacija u Britaniji procjenjuje na oko 313.000 i da nastavlja da raste.
Također je objavljeno da u Holandiji trenutno živi gotovo 12.000 Izraelaca i njihove djece.
Avishar Lev, koji se 2012. godine preselio iz Tel Aviva u Berlin, rekao je za The Guardian: „Do prije godinu dana sam se identificirao kao Izraelac, ali u posljednje vrijeme svoj jevrejski identitet osjećam snažnije od izraelskog.“
Mnogi od novopridošlih iz Izraela u Evropu su obrazovani, relativno mladi i imaju djecu u svojim novim domovima.
Uticaji obrnute migracije
Zvanična izraelska statistika pokazuje da je stopa rasta stanovništva Izraela pala sa 1,6 posto na 1,1 posto. Ovaj pad stanovništva, uzrokovan rastućom obrnutom migracijom, izazvao je zabrinutost na okupiranim teritorijama. Nedavni izvještaji u listu Yedioth Ahronoth i drugih izraelskih medija aktivirali su alarm za „odliv mozgova“. Profesor Aaron Ciechanover, istaknuti jevrejski naučnik, vidio je mjere izraelskog kabineta kao glavni motiv za migraciju. Izjavio je za The Guardian da oni koji napuštaju Izrael žele živjeti u slobodnoj zemlji, a ne u onoj u kojoj je vlada silom preuzela vlast.
Odljev kapitala
U novom izvještaju, ekonomske novine Calcalist dale su negativnu sliku rastućeg vala migracija iz Izraela. Pozivajući se na novo istraživanje Univerziteta u Tel Avivu, novine sugeriraju da obrnuta migracija s okupiranih teritorija postaje „strukturni fenomen“ s ogromnim ekonomskim i društvenim posljedicama.
Calcalist dodaje da istraživanje opisuje ovaj novi migracijski val kao „kvalitativnu promjenu“, budući da značajan dio emigranata uključuje osobe s visokim primanjima, mlade ljude i profesionalce poput doktora, inžinjera i radnika u visokotehnološkoj industriji, grupe koje se smatraju okosnicom izraelskog tržišta rada.
Prema izvještaju, odlazak ovih grupa rezultira gubitkom od 1,5 milijardi šekela (približno 395 miliona dolara) poreskih prihoda tokom pomenutog perioda; iznos koji bi se godišnje uplaćivao u trezor režima da su ove osobe ostale. Novine napominju da ova šteta nije ograničena samo na porez na dohodak, već uključuje i porez na dodanu vrijednost, porez na dobit preduzeća i druga plaćanja koja su sada izgubljena.
Calcalist navodi da istraživanje, koristeći novu metodologiju, razlikuje „stalne emigrante“ i „privremene putnike“, opovrgavajući tvrdnje režima da su veliki dio ovog egzodusa činili imigranti iz bivših sovjetskih zemalja.
Novine izvještavaju da je udio osoba s visokim primanjima među emigrantima porastao s jedne četvrtine na preko jedne trećine, što ukazuje na to da Izrael gubi ključne snage svoje ekonomije, uključujući inžinjere, visokotehnološke stručnjake, slobodnjake i više menadžere.
Novine kao zaključak upozoravaju da je ovo „velika strateška opasnost“ za budućnost Izraela. Ove novine dodaju da „da bi se sistemi urušili, nema potrebe za migracijom miliona; koncentrisani odlazak doktora, inžinjera i istraživača može stvoriti ciklus kolapsa koji je nepovratan.“
Istraživači su upozorili da nastavak ovog trenda vodi izraelsku ekonomiju do tačke bez povratka, tačke u kojoj je strukturna šteta nepopravljiva i dovest će do erozije moći proizvodnje i inovacija.
Jačanje tvrdokornih pristalica
Budući da trenutna migracija uključuje srednju klasu i akademsku zajednicu, ona jača poziciju tvrdokornih grupa na izborima. Zapravo, trenutni migracijski val znači da bismo u narednim godinama vidjeli dobitak moći radikala u koalicionim vladama.
Kriza nedostatka vojnika
S druge strane, izraelska vojska se bori s nedostatkom ljudstva, a odbijanje ultraortodoksnih studenata bogoslovije da se prijave u vojsku izazvalo je sve veći pritisak da se haredi studenti regrutuju u vojnu službu. Izvještaji pokazuju da Izraelskim odbrambenim snagama nedostaje otprilike 12.000 pripadnika, 9.000 borbenih vojnika i dodatnih 3.000 u pomoćnim ulogama.
Spor oko regrutacije Haredija jedna je od najakutnijih političkih i društvenih tačaka Izraela od 2010-ih. Kriza je duboko ukorijenjena u jevrejskoj vjerskoj tradiciji i historiji: haredi zajednica dugo insistira na održavanju svog autonomnog vjerskog načina života i izbjegavanju učešća u vojsci. Situacija je naglo eskalirala nakon što je izraelski zakon o produženju izuzeća istekao u junu 2023. godine.
Nakon izbijanja rata u Gazi i hitne potrebe vojske za novim regrutima, vlada je signalizirala da više nije spremna da zadrži sveobuhvatna izuzeća. Međutim, paralelna migracija Izraelaca srednje klase i emigracija mladih ljudi vjerovatno će pogoršati jaz u ljudstvu vojske. Veliki dio trenutnog talasa emigracije čine mladi Izraelci koji bi se inače prijavili za regrutaciju, dok mnogi Haredi koji ostaju na okupiranim teritorijama i dalje izbjegavaju vojnu službu.
PIS Journal
Your Comment