Iako su na početku procesa vakcinacije mnogi evropski zvaničnici govorili kako imunizacija mora teći ravnomjerno u svim državama članicama, proces se danas odvija znatno drugačije, a EU je pokazala nekoliko ozbiljnih slabosti.
Distribucija remeti planove Brisela
Krajem oktobra 2020. godine, dok je Evropska agencija za lijekove (EMA) vršila posljednja ispitivanja Pfizerove vakcine za područje EU, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen gledala je na proces vakcinacije kao jedinstvenu priliku za pokazivanje snage Evropske unije.
Tokom jednog od govora, predsjednica Komisije govorila je o tome kako će zemlje EU u isto vrijeme, započeti proces vakcinacije stanovništva.
"Ovo je veoma važan proces. Moramo početi vakcinisati zajedno, svih 27 članica u istom danu. Kao što smo bili ujedinjeni kroz pandemiju, tako moramo biti ujedinjeni i u procesu vakcinacije", govorila je predsjednica Komisije krajem oktobra.
Međutim, vrlo brzo nakon početka imunizacije, počeli su se javljati prvi problemi vezani za distribuciju vakcina. Pfizer je obavijestio Evropsku komisiju kako zbog poteškoća u proizvodnji nisu u mogućnosti ostvariti planove koji su već ranije dogovoreni sa EU. Nakon toga, sa sličnim problemima javila se i AstraZeneca čija vakcina u tom trenutku još uvijek nije bila odobrena na tržištu EU.
I dok se problem sa Pfizerom pokušao riješiti konkretnim potezima i otvaranjem novih pogona u Belgiji i Njemačkoj, saga oko AstraZenece dobila je jednu potpuno novu dimenziju gdje su čelni ljudi EU i kompanije AstraZeneca međusobno optuživali jedni druge za kršenje dogovora.
Već tada, Evropska unija znatno je zaostajala za drugim državama svijeta po pitanju vakcinacije stanovnika.
Države sve glasnije u kritikama
I dok je saga oko distribucije vakcina početkom 2021. još uvijek bila glavni problem Brisela, pandemija je i dalje harala Evropom, a države su bile sve manje zadovoljne načinom na koji se implementira Evropski plan za vakcinaciju.
Redom su se javljale Poljska, Mađarska, Austrija i druge države te su kritikovale sistem koji očigledno nije funkcionisao.
Nezadovoljstvo je dovelo do toga da je njemačka kancelarka Merkel sazvala hitni sastanak sa proizvođačima vakcina kako bi se uklonili problemi u lancu opskrbe. Sve je upućivalo na to da su evropski problemi znatno dublji te da će se države vrlo brzo morati okrenuti sebi.
To je prva učinila Mađarska te postala prva zemlja Evropske unije koja je odobrila rusku vakcinu Sputnik V i zbog toga dobila niz kritika Brisela.
"Očekivanja od EU bila su zaista visoka, ali sada vidimo da distribucija vakcina ide znatno sporije te se državama isporučuje manje vakcina nego što je obećano na početku. I pored toga, neke evropske institucije i birokrati nastavljaju napadati zemlje koje žele pronaći alternativne načine za nabavku vakcina. Ovo je trenutno najvažnije pitanje i mi želimo spasiti živote naših građana", rekao je šef diplomatije Mađarske Peter Szijjarto.
Trostruki cirkus sa AstraZenecom
Pored problema distribucije, Evropska unija je u kratkom roku uspjela stvoriti i dva dodatna problema sa istim proizvođačem, a pristup rješavanju problema bio je potpuno pogrešan.
Nakon što je vakcina konačno odobrena te su svi smatrali kako će zbog cijene i lakših uslova skladištenja AstraZeneca omogućiti lakše i brže vakcinisanje, zemlje članice redom su počele obustavljati vakcinaciju tvrdeći kako je ova vakcina manje efikasna za osobe iznad 65 godina.
To je dovelo do novog zastoja u vakcinaciji što se jasno odrazilo na stopi vakcinisanog stanovništva.
Iako je EMA vakcinu odobrila za sve kategorije, najveća boljka EU ponovno je došla na vidjelo, te se još jednom pokazalo kako Evropska agencija za lijekove ima samo formalnu i protokolarnu ulogu, a da nacionalne agencije i dalje imaju potpuni autoritet.
Samo nekoliko dana nakon što su države zapadne Evrope zabranile vakcinu starijima od 65 godina, one su ponovno odobrene za tu kategoriju što jasno ukazuje na nedosljednost politika članica zajednice.
I na kraju, treći čin poznate drame sa AstraZenecom dobio je dodatni zaplet u prethodnim sedmicama kada su države članice redom počele obustavljati vakcinaciju ovom vakcinom zbog slučajeva stvaranja krvnih ugrušaka kod osoba koje su primile AstraZeneca vakcine.
Iako su i Svjetska zdravstvena organizacija te EMA jasno ukazale na činjenicu da za sada ne postoji uzročna veza između zgrušavanja krvi i vakcinacije, što su potvrdili i iz Velike Britanije, većina država Evropske unije odlučila je privremeno obustaviti vakcinaciju što je ponovno dovelo do toga da AstraZeneca prolongira pošiljku 30 miliona vakcina za EU.
Geopolitičke igre sa ruskom vakcinom
Pored problema sa distribucijom i AstraZenecom, Evropska unija je pokazala kako proces odobravanja vakcina i dalje ima duboku geopolitičku pozadinu.
Iako je ruska vakcina Sputnik V odobrena još sredinom prošle godine te su se članice EU poput Mađarske, Slovačke i Češke odlučile na kupovinu ovog cjepiva uslijed nedostatka "zapadnih", Evropska agencija za lijekove i dalje nije dala dozvolu za korištenje Sputnik V vakcina na prostoru EU te se odluka o odobrenju tek počela razmatrati početkom marta ove godine.
U međuvremenu, Evropska unija odobrila je i četvrtu vakcinu kompanije Johnson & Johnson koja je već najavila moguće probleme sa distribucijom vakcina.
Mađarskoj se isplatila kupovina ruskih i kineskih vakcina
Uz šturo objašnjenje o tome kako je potrebno dostaviti dodatnu dokumentaciju, zvaničnici EU iskoristili su priliku da još jednom i kroz ovaj proces naglase geopolitičke razlike između EU i Rusije i tako zdravstvene prednosti gurnu u drugi plan.
"Sve u svemu, moram reći da se i dalje pitamo zašto Rusija nudi teoretski milione i milione doza, a da nije dovoljno napredovala u vakcinaciji vlastitog narod. Ovo je pitanje na koje trebamo dobiti odgovor", rekla je Ursula von der Leyen nakon čega je uslijedila reakcija Rusije u kojoj je navedeno kako se bespotrebno politizira situacija sa vakcinama.
Naravoučenije iz svega
Od početka vakcinacije 27. decembra, Evropska unija nalazi se i dalje u istim problemima. Procenat vakcinisanih i dalje se kreće ispod 10 posto , a evropski premijeri, prije svega Andrej Plenković i austrijski kancelar Sebastian Kurz jasno su ukazali na nedostatke evropskog sistema vakcinacije.
Pismo pet premijera Evropskoj komisiji
Izjave u medijima formalizirali su i kroz pismo Evropskoj komisiji koje je je potpisalo ukupno pet premijera zemalja EU (Austrija, Češka, Latvija, Hrvatska i Slovenija) u kojem se traži adekvatnija i ravnomjernija raspodjela vakcina.
Iako se proces imunizacije može različito posmatrati od države do države, evidentno je kako brojne države svijeta trenutno imaju značajno bolje rezultate od Evropske unije koja je euforično najavljivala početak proces vakcinacije.
Unija je, po ko zna koji put, postala žrtva vlastitih podjela koje su ovaj put jasno vidljive na primjeru pandemije gdje je jedinstvo članica od samog početka vakcinacije stajalo na klimavim nogama, a sa javljanjem prvih problema u potpunosti se i urušilo.
(Klix.ba)