Prema Međunarodnoj novinskoj agenciji Ahlul Bayt (ABNA), Iran je jučer stvorio novu jednačinu u regiji, jednačinu prema kojoj bi svaki izraelski napad na južna predgrađa Bejruta mogao biti praćen ispaljivanjem raketa iz Teherana prema cionističkom režimu. Politički i sigurnosni krugovi režima sada postavljaju pitanje koliko je Iran spreman riskirati da bi održao ovu novu jednačinu. Pitanje koje, prema mišljenju posmatrača, ima direktnu vezu s pregovorima između Teherana i Washingtona.
Prema novinama "Al-Arabi Al-Jadeed", hebrejski mediji su, pozivajući se na izraelske sigurnosne procjene, izvijestili da bi trenutni rat s Iranom mogao trajati još nekoliko dana, iako je još prerano za precizno predviđanje toka događaja. Istovremeno, izraelska vojska je povećala nivo spremnosti u odbrambenim i ofanzivnim područjima.
Izraelska vojska je objavila da su režimske zračne snage, pod vodstvom Vojno-obavještajne organizacije, u ponedjeljak ciljale dijelove petrohemijskog kompleksa Mahshahr u jugozapadnom Iranu.
U međuvremenu, novine "Israel Hayom" su napisale da je izraelski napad na Iran sinoć, koji je izveden nakon ispaljivanja iranskih raketa, bio potpuno izraelska operacija i da nije bilo direktnog učešća Sjedinjenih Američkih Država.
Novine, pozivajući se na izraelske izvore, tvrde da Tel Aviv nije mogao odoljeti odgovoru na iranski napad, jer bi takva akcija dugoročno ugrozila nacionalnu sigurnost Izraela. Međutim, izraelski zvaničnik je naglasio da je operacija izvedena u koordinaciji sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Haaretz: Iran je ispunio svoju prijetnju
List Haaretz je u izvještaju također naglasio da je Iran ispunio svoju prijetnju kako bi odgovorio na izraelski napad na južna predgrađa Bejruta.
Amos Harel, vojni analitičar lista, napisao je da su se od primirja u aprilu Iran i izraelski režim suzdržavali od direktnih međusobnih napada, ali da Benjamin Netanyahu sve ovo vrijeme nastoji nastaviti rat i skeptičan je prema mogućnosti da Sjedinjene Države i Iran postignu sporazum o teheranskom nuklearnom programu koji bi ispunio očekivanja izraelskog režima.
Prema analitičaru, iransko lansiranje rakete rezultat je eskalacije sukoba između izraelskog režima i libanskog Hezbolaha.
Hariel smatra da bi eskalacija tenzija od strane Irana mogla ukazivati na porast samopouzdanja čelnika zemlje. Lideri koji vjeruju da će pritiskom na Izrael moći prisiliti administraciju Donalda Trumpa na ustupke u razgovorima.
Također je ukazao na pojavu razlika između Sjedinjenih Država i cionističkog režima i napisao da Trump očito traži izlaz iz rata s Iranom. Prema njegovim riječima, neki američki zvaničnici također pokušavaju držati predsjednika ove zemlje i njegovu pratnju podalje od posljedica neuspjeha projekta promjene režima u Iranu.
Ovaj analitičar u ovom kontekstu ocjenjuje nedavne izvještaje američkih medija protiv cionističkog režima, uključujući izvještaj New York Timesa o tvrdnji da je režim špijunirao američke zvaničnike u vezi s pregovorima s Iranom.
U drugom dijelu svog izvještaja, Hariel se osvrnuo na situaciju u Libanu i naglasio da akcije cionističkog režima u ovoj zemlji nisu dovele do očekivanih rezultata.
Prema njegovim riječima, uprkos opsežnom bombardiranju položaja Hezbolaha i skladišta oružja u južnom Libanu, izraelska vojska još nije uspjela postići svoje ciljeve protiv te grupe.
Dodao je da Hezbollah i dalje efikasno koristi samoubilačke dronove, što je dovelo do kontinuiranih žrtava i štete na izraelskom frontu.
Nakon nedavnih događaja, Izraelska komanda domaćeg fronta izdala je nove upute za Izraelce i ograničila nivo aktivnosti na okupiranim teritorijama.
Prema ovim uputama, koje važe najmanje do 20:00 sati u ponedjeljak, sve obrazovne aktivnosti su obustavljene, a škole su zatvorene.
Međutim, dozvoljena su okupljanja do 200 ljudi na otvorenom i 500 ljudi u zatvorenom prostoru, uz brzi pristup skloništima. Također, radni centri koji imaju pristup sigurnim područjima nastavit će s radom, ali plaže ostaju zatvorene za javnost.
Hebrejski mediji, uključujući web stranicu Ynet, također su izvijestili da je broj putnika na aerodromu Ben Gurion pao na oko 2.500 dnevno, a izraelsko Ministarstvo prometa povećalo je kapacitet javnog prijevoza na 75%.
Istovremeno, brojne izraelske bolnice također su prilagodile svoje aktivnosti na osnovu vanrednih uvjeta.
Mnogi medicinski centri otkazali su neesencijalne operacije i preglede te premjestili dijelove bolnica u podzemne prostore ili zaštićena područja.
Izraelsko Ministarstvo zdravstva objavilo je da je generalni direktor ministarstva naredio bolnicama da rade u skladu s protokolima za hitne slučajeve, premjeste osjetljiva područja u sigurna područja i pozovu potrebne snage za rješavanje kritičnih situacija.
Izraelska vojska je također mobilizirala snage za pomoć medicinskim centrima i zatražila je od bolnica da budu spremne otpustiti pacijente i povećati svoj kapacitet prijema ako je potrebno.
Your Comment