Prema Međunarodnoj novinskoj agenciji Ahlul Bayt (ABNA), podaci za 2025. godinu koje je objavio Izraelski centralni zavod za statistiku predstavljaju dvostruku sliku; s jedne strane, vidljiv je četvrt vijeka izuzetnog ekonomskog rasta, a s druge strane, vidljiva su jasna upozorenja o znacima erozije finansijskih i demografskih temelja izraelske ekonomije.
Izraelske novine Calcalist fokusirale su se na ono što nazivaju trećim dijelom priče, nazivajući ga "vrućom tačkom". Novine naglašavaju da je nastavak javnog deficita iznad 5 posto BDP-a treću godinu zaredom neodrživ.
Prema izvještaju Calcalista, budžetski deficit izraelske vlade dostigao je 5,2 posto BDP-a prema proračunima Centralnog zavoda za statistiku, dok podaci glavnog računovođe vlade pokazuju da iznosi 4,7 posto, što odražava jaz od oko 11 milijardi šekela (oko 3,5 milijardi dolara).
Novine naglašavaju da Centralni zavod za statistiku slijedi međunarodne standarde i da je službena referenca na čije se podatke oslanjaju međunarodne institucije, uključujući akreditacijske kompanije.
Calcalist zaključuje da ponavljanje deficita iznad 5 posto BDP-a treću godinu zaredom postavlja ozbiljna pitanja o fiskalnom putu zemlje i upozorava da vlada koja ne ispravi svoj fiskalni put i ne poduzme duboke reforme može uništiti uslove koji su ranije omogućavali ekonomski rast.
Upozorenja i rizici
Novine napominju da uključivanje podataka o budžetskom deficitu na kraj godišnjeg izvještaja Izraelskog statističkog zavoda nije slučajno, već u kontekstu prethodnih upozorenja glavnog ekonomiste zavoda i Međunarodnog monetarnog fonda o neodrživosti i teškoćama upravljanja ekspanzivnim politikama potrošnje bez potrebnih kontrola.
Calcalist dodaje da glavni rizik nije trenutni kolaps, već postepena erozija motora rasta ako se trenutni fiskalni put nastavi bez korekcije.
Demografija i produktivnost
Uz budžetski deficit, podaci ukazuju na to da se demografske promjene u Izraelu ubrzavaju, s povećanjem udjela starijeg stanovništva, što zahtijeva veću radnu snagu kako bi se pokrili rastući troškovi zdravstvenih i socijalnih usluga.
Nasuprot tome, udio grupa s niskom stopom učešća radne snage se povećao, što vrši veći pritisak na poresku osnovicu Izraela i smanjuje broj poreskih obveznika.
Kontinuirana slabost u integraciji nekih grupa na tržište rada, pad kvaliteta osnovnog obrazovanja i rastuća stopa kriminala koja utiče na ekonomsku snagu faktori su koji bi mogli narušiti temelje za budući rast, piše Calcalist.
Uprkos zabilježenom ekonomskom rastu od blizu 3 posto u Izraelu u 2025. godini i postepenom povratku investicija i izvoza nakon perioda manje intenzivnog vojnog sukoba, novine naglašavaju da prognoza rasta od preko 5 posto u 2026. godini zavisi od sposobnosti vlade da riješi strukturne probleme.
Calcalist zaključuje naglašavajući da problem nije reprodukcija prošlog ekonomskog čuda, već očuvanje postojećih dostignuća; i da u vrijeme kada se izraelski budžetski deficiti ponavljaju, demografski pritisci rastu, a upozorenja o fiskalnom putu koji bi mogao potkopati sposobnost izraelske ekonomije da nastavi rasti visokim stopama iz proteklog četvrt vijeka postala su ozbiljnija.
Your Comment