Međunarodna novinska agencija Ahlul Bayt (A.S.) - ABNA: Medicinska nauka dvadeset prvog stoljeća, nakon stoljeća pokušaja i pogrešaka, zaključila je da je "prevencija" najvažniji princip ljudskog zdravlja; princip koji je Poslanik (s.a.v.s.) podučavao ljudsko društvo prije četrnaest stoljeća u obliku jednostavnih, ali dubokih zdravstvenih smjernica. Često pranje ruku, izbjegavanje prejedanja, obraćanje pažnje na oralnu i tjelesnu higijenu, pa čak i stavljanje pacijenata u karantin, sada se u naučnim tekstovima prepoznaju kao temelji javnog zdravlja[1].
Poslanik islama (s.a.v.s.) jasno navodi u hadisu:
"Čistoća je dio vjere."[2]
Akademske studije pokazuju da samo redovno pranje ruku može smanjiti prijenos zaraznih bolesti i do 40%[3]. Slično tome, muslimani praktikuju abdest, kao svakodnevni čin obožavanja. Također, post, koji se u hadisima uvodi kao faktor zdravlja, danas je u modernoj medicini poznat kao povremeni post kao efikasna metoda za smanjenje upale, regulaciju metabolizma i jačanje imunološkog sistema.[4]
Iz ši'itske perspektive, ova nevjerovatna harmonija između objave i nauke nije ni slučajnost ni pretjerivanje; naprotiv, to je znak Božanske mudrosti u životu Poslanika Muhameda (s.a.v.s.) i njegove veze s izvorom Božanskog znanja. Taj Poslanik je rekao:
„Želudac je kuća svake bolesti, a suzdržavanje je glava svakog lijeka.“[5]
Danas medicinska nauka ponavlja istu istinu jezikom laboratorije i statistike.
............................
Fusnote i reference
[1]. Svjetska zdravstvena organizacija, Smjernice o higijeni ruku u zdravstvenoj zaštiti, WHO Press, 2009.
[2]. Kulayni, Muhammad ibn Yaqub, Al-Kafi, svezak 6, str. 442, Dar al-Kutub al-Islamiyya.
[3]. Curtis, V., & Cairncross, S. (2003). Utjecaj pranja ruku sapunom na rizik od dijareje, The Lancet, svezak 366.
[4]. Mattson, M. P., et al. (2017). Utjecaj povremenog posta na zdravlje i procese bolesti, Ageing Research Reviews.
[5]. Majlisi, Muhammad Baqir, Bihar al-Anwar, svezak 59, str. 269, Fondacija Al-Wafa.
Your Comment