Indeks arapskog mišljenja 2025., koji je proveo Arapski centar za istraživanje i političke studije sa sjedištem u Dohi, pokazao je da se 87% ispitanika protivi priznavanju Izraela od strane svojih zemalja, dok je samo 6% reklo da podržava takav potez.
Rezultati ankete dolaze uprkos Abrahamovom sporazumu, postignutom uz posredovanje SAD-a, prema kojem je nekoliko arapskih država normalizovalo odnose s Izraelom 2020. godine.
Među malom manjinom koja je podržala normalizaciju, oko polovina je rekla da bi se to trebalo dogoditi tek nakon uspostavljanja nezavisne, suverene palestinske države.
Libija i Jordan zabilježili su najveće stope odbijanja priznavanja Izraela, sa 96% odnosno 95%, zatim Kuvajt sa 94%, okupirane palestinske teritorije sa 91%, Libanon sa 89%, te Maroko i Katar, također sa 89%.
Indeks je zabilježio značajne promjene u stavovima nekih zemalja, a posebno Sudana, gdje je postotak onih koji podržavaju priznavanje Izraela pao na 7%, sa 13% na 23% između 2013. i 2022. godine.
Postotak pristalica u Maroku također je smanjen sa 20% u 2022. godini, nakon potpisivanja sporazuma o normalizaciji, na 6% u 2025. godini. Nasuprot tome, postotak onih koji odbacuju priznanje u Kuvajtu porastao je na 94%, u poređenju sa 85% u 2022. godini.
Oni koji su se protivili priznavanju Izraela pripisali su svoj stav kolonijalnoj, aparthejdskoj i ekspanzionističkoj prirodi režima, te njegovoj kontinuiranoj okupaciji palestinskih teritorija, dok su kulturna ili vjerska opravdanja uglavnom bila odsutna iz argumenata za odbijanje.
Izvještaj je naglasio da ovi razlozi odražavaju dosljedan stav arapskog javnog mnjenja i da se ne očekuje fundamentalna promjena u ovom smjeru sve dok kolonijalna priroda Izraela traje.
Indeks arapskog mišljenja 2025. rezultat je devetog ciklusa periodičnog istraživanja Indeksa arapskog mišljenja. Pripremano je tokom godinu dana i provedeno na terenu između novembra 2024. i augusta 2025. u 15 arapskih zemalja, uključujući Saudijsku Arabiju, Kuvajt, Katar, Irak, Jordan, Palestinu, Libanon, Libiju, Egipat, Sudan, Tunis, Maroko, Alžir, Mauritaniju i Siriju.
Anketa je provedena putem intervjua licem u lice s uzorkom od 40.130 ispitanika u ovim zemljama, što je čini najvećim istraživačkim projektom ikada provedenim u arapskoj regiji.
Anketa je trajala više od 413.000 sati i uključivala je 1.000 istraživača (od kojih je polovina bila žene), a terenski istraživači su prešli ukupno preko milion kilometara.
Your Comment