Izvještaj pod nazivom "Iza cijevi: Ažuriranje o porijeklu izraelskog snabdijevanja gorivom", objavio je Oil Change International u četvrtak. Objavljivanje je uslijedilo na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP30) u Belému, Brazil.
Izvještaj je pokazao da su države proizvođači nafte poslale gotovo 21,2 miliona metričkih tona sirove i rafinirane nafte na okupirane teritorije između 1. novembra 2023. i 1. oktobra 2025. godine, dok je izraelski režim provodio kampanju bombardiranja i masovnog izgladnjivanja Gaze u kojoj je poginulo preko 69.000 ljudi.
Azerbejdžan preko Turske i Kazahstan preko Rusije bili su daleko najveći dobavljači sirove nafte, sa 70 posto pošiljki, prema izvještaju.
Rusija je isporučila najviše rafiniranih naftnih derivata, skoro 1,5 miliona metričkih tona, a slijede Grčka sa preko 0,5 miliona metričkih tona i Sjedinjene Američke Države sa preko 0,4 miliona metričkih tona.
Međutim, SAD su bile jedina zemlja koja je Izraelu isporučila JP-8, mješavinu mlaznog goriva dizajniranu za vojne avione.
SAD su "poslale devet pošiljki ukupno 360.000 tona JP-8, kao i dvije pošiljke dizela, sve iz Valerove rafinerije Bill Greehey u Corpus Christiju, Teksas", navodi se u izvještaju.
"Genocid zahtijeva saučesništvo medija, saučesništvo vlade, oružje, finansiranje, ali mu je također potrebna nafta da bi nastavio s radom, i moramo zaustaviti protok te nafte tamo", rekao je novinarima Leandro Lanfredi, direktor Nacionalne federacije naftnih radnika Brazila u Rio de Janeiru.
Shady Khalil iz Oil Change Internationala također je rekao: "Države riskiraju da postanu saučesnici u genocidu prema međunarodnom pravu, prema Konvenciji o genocidu."
U izvještaju se tvrdi da su nacije koje su slale naftu Izraelu djelovale kršeći svoje obaveze prema međunarodnom pravu, pri čemu su neke nastavile isporuke čak i nakon što je Međunarodni sud pravde (MSP) u julu 2024. godine saopštio da su postupci režima u Tel Avivu bili nezakoniti, a komisija Ujedinjenih nacija u septembru 2025. godine utvrdila da je Izrael počinio genocid u Gazi.
Irene Pietropaoli, viša saradnica za poslovanje i ljudska prava na Britanskom institutu za međunarodno i komparativno pravo, izjavila je da su države obavezne da slijede nalog MSP-a koji im nalaže da "spriječe i kazne genocid".
"Države moraju uzeti u obzir da njihova vojna ili druga pomoć izraelskim vojnim operacijama u Gazi može ih dovesti u rizik od saučesništva u genocidu prema Konvenciji o genocidu", rekla je.
U napadima u Gazi od oktobra 2023. godine, Izrael je ubio najmanje 69.187 ljudi i ranio 170.703 drugih. Krhko primirje stupilo je na snagu 10. oktobra.
Your Comment