Muhammad Hussein Amin, pisac i istraživač, objasnio je i ocrtao manifestacije upravljanja krizama na mjestu događaja u Kerbeli i njenu ulogu kao modela za današnje društvo u kratkom i ekskluzivnom članku za ABNA.
Kada historija zastane na stranici krvi, Kerbela nije događaj, već „škola“. U žarkoj vrućini Ašure, Imam Husejn dao je lekcije iz upravljanja krizama koje su danas, nakon četrnaest stoljeća, i dalje spasonosni recept za ljudska društva. Ovdje kriza nije samo nestašica vode i opsada; to je test za mjerenje „vodstva“ u najtežim okolnostima. Imamove (a.s.) propovijedi u danima koji su prethodili Ašuri – od Meke do Kerbele – i njegovo ponašanje prema ashabima, neprijateljima, pa čak i porodici, ukazuju na sveobuhvatan model „upravljanja krizama“ koji se zasniva na tri stuba: svjesnost, odgovornost i kreativnost u akciji.
Današnji menadžeri, u izazovnim globalnim organizacijama, trebaju više nego ikad ponovo pročitati ovaj model. Možemo li naučiti lekciju o „prevenciji“ iz Imamovog (a.s.) govora u Mini – čija su upozorenja o Jezidovoj vladavini bila predviđanje krize –? Nije li podjela rada u noći Ašure među ashabima primjer „pametnog timskog rada“ u krizi? Ovaj članak, analizirajući propovijedi i stavove Imama (a.s.), pruža praktičan model za lidere sadašnjeg doba.
Prije nego što je krenuo putem prema Karbali, Imam Husein (a.s.) je u svojoj vatrenoj hutbi u Meki predvidio krizu Jezidove vladavine: „Ljudi su robovi svijeta, a vjerom se samo poigravaju na jezicima“(1). To znači da Imam (a.s.) i vođa imaju preciznu stratešku viziju koja može vidjeti oluju prije nego što kiša počne. Današnji menadžeri također moraju naučiti da krize nisu iznenadne; imaju znakove, a ako je vođa „pažljiv i analitičan“, može poduzeti mjere.
U modernom menadžmentu, ova faza se naziva „praćenje okoliša“. Sa svojim preciznim poznavanjem društva tog vremena – koje je bilo porobljeno bogatstvom i moći – Imam (a.s.) je shvatio da kompromis s Jezidom neće riješiti krizu, već će dovesti do produbljivanja korupcije. Ista ova perspektiva podsjeća menadžere danas da ponekad „šutnja pred krizom“ sama po sebi pogoršava katastrofu. Zar velike globalne kompanije koje su propale zbog moralnih devijacija svojih menadžera nisu trebale naučiti istu ovu lekciju?
U noći Ašure, Imam (a.s.) je rekao svojim ashabima: „Ko želi, može ići u tami noći…“(2). Ali niko nije otišao. Ova odanost nije bila slučajna; bila je rezultat liderstva zasnovanog na povjerenju i transparentnosti. Prije krize, Imam (a.s.) je institucionalizirao osjećaj „pravde“ u timu svojim ponašanjem – poput jednake raspodjele vode među ashabima tokom dana opsade. Današnji menadžeri bi trebali znati: izgradnja tima u krizi rezultat je prethodnih ponašanja.
U noći Ašure, Imam (a.s.) je jasno definirao uloge: Hazreti Abbas (a.s.) je bio odgovoran za vodu, Zuhair ibn Qain je bio komandant desnog krila itd. Ova podjela rada zasnovana na zaslugama jedan je od principa upravljanja krizama. U današnjim organizacijama mnogi neuspjesi su posljedica „nesklada“, dok je Imam (a.s.) održavao jedinstvo pristupa čak i u najtežim trenucima.
Imam Husejn (a.s.) je mnogo puta razgovarao s neprijateljskom vojskom na dan Ašure. Čak i kada su koplja bila uperena u njega, rekao je: "Hoćete li mi dati priliku da odgovorim?" (3). Ovo je umjetnost upravljanja komunikacijom u krizi. Imam (a.s.) je znao da se krize bolje rješavaju dijalogom i uvjeravanjem nego ratom. Danas menadžeri moraju naučiti da "tišina" u krizi ponekad znači prihvatanje poraza.
Imamova (a.s.) hutba na dan Ašure - s naglaskom na "slobodi" i "odbacivanju poniženja" - bila je strateška medijska poruka. Znao je da će ove riječi ostati u historiji i inspirisati pokrete. U sadašnjem dobu, menadžeri kriza moraju koristiti medijske alate kako bi prenijeli jasne poruke; baš kao što je Imam (a.s.) ovjekovječio svoju poruku jezikom žrtve.
Upravljanje krizama u Kerbeli nije bila samo "taktika"; bila je to „filozofija liderstva“. Imam Husejn (a.s.) je učio svijet da krize ne stvaraju velike ljude, već ih otkrivaju. Danas se menadžeri organizacija – od političkih do ekonomskih – moraju vratiti školi Kerbele ako žele da se održe uspravno u olujama: anticipacija, izgradnja tima, jasna komunikacija i odgovornost. To su lekcije koje sijaju iz crvenog tla Ašure kroz historiju.
________________________
1. Bihar al-Anwar, vol. 44, str. 382
2. Maqtal al-Khwarizmi, vol. 2, str. 45
3. Maqtal al-Muqrim, str. 201
Your Comment