Prema Međunarodnoj novinskoj agenciji Ahlul Bayt (ABNA), sirijska ekonomija je ušla u fazu koja je globalno poznata kao zamka siromaštva; strukturna i održiva situacija koja otežava izlazak iz ciklusa potrebe i siromaštva bez fundamentalnih intervencija.
Prema izvještaju novina Al-Arabi Al-Jadeed, ekonomski istraživač Amer Kharbutli smatra da opisivanje trenutne stvarnosti u Siriji zahtijeva preciznu analizu koja razlikuje kratkoročne krize i strukturne poremećaje. Ovi temeljni uzroci uključuju ukupnu slabost sirijske ekonomije, pad životnog standarda, deprecijaciju nacionalne valute i pad udjela BDP-a po glavi stanovnika, koji je smanjen za više od 84 posto u posljednjih četrnaest godina u odnosu na 2010. godinu.
U intervjuu za Al-Arabi Al-Jadeed, Kharbutli je rekao: „Ovi faktori doveli su do najviše stope siromaštva u modernoj sirijskoj historiji, stope siromaštva za koju istraživački centri procjenjuju da iznosi najmanje 80 posto stanovništva zemlje. Ova brojka ostaje alarmantna i zabrinjavajuća, bilo da se izračunava na osnovu umjerene granice siromaštva Svjetske banke (3,65 dolara dnevno u 2022. godini) ili ekstremne granice siromaštva (2,15 dolara dnevno).
Također je naglasio da prevazilaženje zamke siromaštva u Siriji zahtijeva sveobuhvatan i višedimenzionalan pristup; pristup koji uključuje i kratkoročne intervencije za spašavanje siromašnih kroz ciljane programe podrške i dugoročne strategije za jačanje kapaciteta i promociju inkluzivnog i održivog rasta.
Ministarstvo za socijalna pitanja i rad vlade Golanija pokrenulo je krajem novembra višedimenzionalnu nacionalnu strategiju za smanjenje siromaštva 2025. godine, zajedno s međunarodnim organizacijama. Strategija ima za cilj jačanje podrške najugroženijim grupama. Strategija se fokusira na razvoj preciznih alata za mjerenje siromaštva, uz istovremeno provođenje sveobuhvatnog nacionalnog plana za poboljšanje socijalne pokrivenosti i povezivanje siromašnih s drugim uslugama i programima, kao što su obrazovanje, zdravstvo i zapošljavanje.
Prema nedavnim izvještajima Svjetske banke s kraja 2024. i početka 2025. godine, siromaštvo u Siriji se značajno pogoršalo. Gotovo četvrtina stanovništva zemlje živi u ekstremnom siromaštvu, a oko dvije trećine ispod minimalne granice siromaštva, s oko 5,7 miliona ljudi koji žive s manje od 2,15 dolara dnevno.
Svjetska banka također predviđa nastavak ekonomskog pada i visoke inflacije u Siriji, te naglašava ključnu ulogu doznaka. Povratak ekonomskom rastu u Siriji uvjetovan je političkom stabilnošću, ublažavanjem sankcija i privlačenjem investicija.
Shadi Ahmed, sirijski ekonomista, ukazao je na nagli pad kupovne moći plata u zemlji, rekavši: „Prihodi radnika u privatnom i javnom sektoru u Siriji više ne pokrivaju ni osnovne potrebe; Granica siromaštva za sirijske porodice u 2023. godini iznosila je više od 3,5 miliona sirijskih funti, dok je ta brojka u 2022. godini iznosila oko 1,6 miliona, a u 2021. godini oko 870.000. Životni uslovi su se brzo pogoršali i sada su dostigli neviđeni nivo, procijenjen na više od 5 miliona sirijskih funti po porodici” (USD = 11.650 sirijskih funti).
Ahmed predlaže da se pomoć pruži malim proizvodnim alatima, a ne gotovini bez uslova za proizvodnju, kao što su prese za ulje u selima i male jedinice za proizvodnju hrane u sjevernom Alepu ili Hami, kako bi se stvorili stabilniji prihodi i manja ovisnost o novčanim doznakama. Dodao je: „Na selu je poljoprivreda glavni stub prihoda, te treba obezbijediti proizvodne pogone po podržanim cijenama i uspostaviti efikasne lance prodaje proizvoda kako bi se smanjile unutrašnje migracije.“
Također je naglasio potrebu za obnovom sistema socijalne zaštite u Siriji s preciznim ciljanjem na osnovu nacionalnih podataka Ministarstva socijalnih poslova i rada, kako bi resursi stigli do ranjivih porodica kao što su žene koje su glave domaćinstava, starije osobe i osobe sa posebnim potrebama. Povezivanje pomoći sa obrazovanjem i zdravstvenom zaštitom transformisalo bi pomoć iz zavisnosti u mehanizam osnaživanja.
Your Comment