Američki pritisak na Bagdad
Prema izvještaju AFP-a, dva upućena iračka izvora navela su da Washington vrši pritisak na Bagdad kako bi prekinuo trgovinske veze s Iranom. Ovo pitanje nedavno je pokrenulo i američko Ministarstvo finansija u razgovorima s iračkim premijerom Alijem al-Zaidiem.
Iračke vlasti, međutim, nisu zvanično objasnile razloge zatvaranja prijelaza. Reuters je, pozivajući se na svoje izvore, izvijestio da je odluka donesena iz hitnih sigurnosnih razloga. Ipak, moguće uplitanje američkog pritiska ostaje pitanje koje zahtijeva dodatno razjašnjenje.
Ključni granični prijelaz
Glavno pitanje jeste može li Bagdad uskladiti svoje sigurnosne obaveze sa strateškim odnosima s Teheranom ili će vanjski pritisci dovesti do odluka čije će posljedice najviše osjetiti obični građani Iraka i Irana.
Prijelaz Chazabeh nije samo granična kontrolna tačka već dio široke ekonomske i društvene mreže koja povezuje trgovce, prijevoznike, hodočasnike i porodice s obje strane granice. Prema izvještajima, trgovinska razmjena između dvije zemlje prošle godine premašila je deset milijardi dolara. Šira ograničenja mogla bi poremetiti tržište osnovnih proizvoda, ugroziti egzistenciju stanovništva pograničnih područja i povećati cijene poljoprivrednih proizvoda u Iraku.
Saudijski pritisak i sigurnosni interesi
Istovremeno, Saudijska Arabija zatražila je od iračke vlade da reaguje na napade dronovima na saudijskom teritoriju, za koje se tvrdi da su izvedeni iz Iraka. Bagdad se tako suočava sa snažnim političkim i sigurnosnim pritiscima.
Ipak, sigurnosni izazovi ne bi trebali poslužiti kao opravdanje za narušavanje legitimnih trgovinskih i dobrosusjedskih odnosa s Iranom. Pojedini posmatrači ne isključuju ni mogućnost saudijskog pritiska, odnosno nastojanja Rijada da iračke vlasti ograniče kretanje ljudi i robe preko granice s Iranom.
Otpor odluci unutar Iraka
Protivljenje ograničavanju odnosa s Iranom raste i unutar Iraka. Kada je ranije došlo do ograničavanja letova iz Irana, iračke političke grupacije i frakcije otpora osudile su odluke koje su povezivale s američkim sankcijama, naglašavajući da Bagdad mora samostalno donositi odluke.
Pojavili su se i izvještaji o protestima u Nedžefu, nakon čega su poduzeti koraci za ponovno uspostavljanje avionskih linija iz tog grada. Taj slučaj pokazao je da društveni i politički pritisak u Iraku može dovesti do preispitivanja odluka koje utiču na odnose dviju zemalja. Zbog toga nije isključeno da bi nezadovoljstvo javnosti i protivljenje frakcija otpora mogli navesti Bagdad da poništi odluku o zatvaranju prijelaza Chazabeh.
Suverenitet Iraka na ispitu
Irak je suverena država i svoju graničnu politiku treba oblikovati u skladu s nacionalnim interesima, stvarnim sigurnosnim potrebama i voljom vlastitog naroda, a ne isključivo pod pritiskom stranih sila.
Oslanjajući se na historijske, vjerske, ekonomske i geografske veze, Teheran i Bagdad mogu sigurnosne probleme rješavati dijalogom i zajedničkom saradnjom. Očuvanje legalne trgovine, što brže ponovno otvaranje graničnih prijelaza i sprečavanje korištenja granica kao sredstva političkog pritiska bili bi u interesu obje zemlje, ali i iračke ekonomske stabilnosti i nezavisnosti u donošenju odluka.
Ekskluzivno PISjournal
Your Comment