ABNA24:
U tom kontekstu, vršilac dužnosti sekretara Ratne mornarice SAD-a Hung Cao priznao je da su iranski napadi nanijeli veliku štetu američkim pomorskim objektima u Bahreinu, gdje se nalazi sjedište Pete flote.
Izjave američkog zvaničnika predstavljaju rijetko priznanje na tako visokom nivou o šteti nanesenoj sjedištu Pete flote američke mornarice u Bahreinu. On je naglasio da „Bahrein ugošćuje sjedište Pete flote američke mornarice, čije područje djelovanja obuhvata Perzijski zaljev, Crveno more, dijelove Indijskog okeana i druge teritorijalne vode“.
Cao je rekao da je šteta nanesena bazi također poremetila operacije povezane s nosačem aviona USS Abraham Lincoln, čijoj posadi je ostalo bez mjesta za pristajanje.
Ove izjave uslijedile su nakon što je Military Times izvijestio da je nekoliko članova posade na brodu Abraham Lincoln, koji je bio raspoređen u okviru operacija protiv Irana, izvršilo samoubistvo. U izvještaju se kao jedan od faktora koji su utjecali na mornare navode prekomjerno opterećenje i ekstremni umor. MS NOW je također izvijestio da je produženo raspoređivanje nosača aviona dovelo do problema s opremom, uključujući kvarove na sistemima za lansiranje i prihvat aviona.
Ranije analize, zasnovane na medijskim izvještajima i satelitskim snimcima, ukazivale su da su američki objekti u Bahreinu pretrpjeli značajnu štetu tokom iranskih napada.
Admiral Daryl Caudle, načelnik američkih pomorskih operacija, rekao je početkom septembra da mornarica „u skorije vrijeme“ neće obnoviti svoje pomorske operacije podrške u Bahreinu, jer je objekat oštećen.
Značaj prisustva američke mornarice u Bahreinu
Raspoređivanje Pete flote američke mornarice i njenog komandnog centra u Bahreinu ne odnosi se samo na nekoliko ratnih brodova poslanih u ovu malu arapsku državu Perzijskog zaljeva. Pete flota je praktično komandno, logističko i središte za brzo reagovanje američkih snaga u vodama zapadne Azije. Njena komanda djeluje na području od oko 2,5 miliona kvadratnih nautičkih milja, između 21 države, obuhvatajući tri strateška pomorska uska grla: Hormuški moreuz, Bab el-Mandeb i Suecki kanal.
Značaj flote sa sjedištem u Bahreinu postaje još jasniji kada se uzme u obzir da je kroz Hormuški moreuz tokom prve polovine 2025. godine svakodnevno prolazilo oko 20,9 miliona barela nafte, što odgovara približno 20 posto globalne potrošnje nafte i oko četvrtine svjetske pomorske trgovine naftom.
Za Washington je Bahrein stoga operativno sidro koje mu omogućava nadzor i kontrolu pomorskih ruta, zaštitu energetske infrastrukture, pružanje logističke podrške, prikupljanje obavještajnih podataka i brzo raspoređivanje snaga za velike borbene operacije. Američka mornarica također održava infrastrukturu za popravku i održavanje 14 plovila stacioniranih u regiji. Istovremeno, komandant Pete flote nadgleda i američke pomorske snage Centralne komande, kao i multinacionalnu pomorsku koaliciju poznatu kao Kombinirane pomorske snage.
Washington koristi Petu flotu za patroliranje Perzijskim zaljevom i Hormuškim moreuzom, nadzor iranskih plovila i održavanje stalnog vojnog prisustva na jednoj od najbližih tačaka Iranu.
Desetljećima su u sastavu Pete flote djelovale borbene grupe nosača aviona. Ove formacije, koje uključuju razarače s vođenim projektilima i zračna krila opremljena borbenim avionima, avionima za elektronsko ratovanje, helikopterima i avionima za rano upozoravanje i kontrolu, daju SAD-u mogućnost izvođenja zračnih i raketnih operacija uz istovremenu podršku kopnenim snagama.
Prisustvo komandnog centra u Bahreinu također omogućava SAD-u da brže premješta ljudstvo, obavještajne podatke, municiju i opremu između Perzijskog zaljeva, Omanskog zaljeva i Crvenog mora. Evakuacija iz Afganistana 2021. godine pruža jasan primjer: sjedište Pete flote formiralo je operativnu grupu od 1.400 ljudi koja je pomogla u prebacivanju 7.000 osoba iz Afganistana u Bahrein.
Podaci o američkoj floti u Bahreinu
Američko pomorsko prisustvo u Bahreinu datira još iz 1971. godine, kada je, nakon što je Bahrein stekao nezavisnost, američka mornarica iznajmila dio nekadašnjih britanskih objekata. Washington je 1995. godine ponovo aktivirao Petu flotu, a do 1997. godine kompleks u Juffairu se širio u okviru programa vojne izgradnje. Godine 1999. preimenovan je u Naval Support Activity Bahrain.
Tokom posljednje dvije decenije Washington je uložio značajna sredstva u održavanje, modernizaciju, komunikacije, logistiku i popravku brodova. Prekretnica je nastupila 2010. godine, kada je Washington pokrenuo petogodišnji plan vrijedan 580 miliona dolara, s ciljem da se kapacitet baze približno udvostruči. Prvobitna lokacija prostirala se na oko 62 hektara, dok je novim razvojem kompleks proširen na povezano područje sa 77 hektara obalnog zemljišta.
Projektom su obuhvaćeni sigurnosni objekti, servisne i logističke zgrade, kasarne, lučki objekti, centar za lučke patrole, bazen za mala plovila, trpezarija i administrativne kancelarije. Jedan od centralnih elemenata bio je viseći most dug 400 stopa i težak oko 2.500 tona, koji povezuje glavne objekte s proširenim obalnim dijelom. Most je postavljen u decembru 2013. godine.
U novije vrijeme, ugovor o podršci bazi vrijedan oko 27,9 miliona dolara iz 2023. godine, kao i izmjena ugovora iz 2025. godine vrijedna 30,2 miliona dolara, dodatno su povećali ulaganja u infrastrukturu u Bahreinu.
Američko vojno prisustvo u bazi nikada nije bilo statično. Kada je riječ o protivminskim operacijama, na primjer, četiri lovca na mine klase Avenger bila su stacionirana u Bahreinu do 2025. godine, ali su sva četiri povučena iz upotrebe u septembru 2025. godine. To nije značilo smanjenje sposobnosti: Washington je zastarjele brodove zamijenio novijom generacijom Littoral Combat Ships (LCS) i sistemima za uklanjanje pomorskih mina.
USS Canberra (LCS-30) stigao je u Bahrein u maju 2025. godine kao prvi LCS opremljen paketom za protivminsko djelovanje. USS Santa Barbara (LCS-32) također je raspoređen u regiji. Američka mornarica saopćila je da dugoročno planira četiri LCS-a za misije povezane s Bahreinom.
Washington obično nema fiksan broj razarača s vođenim projektilima stacioniranih u Bahreinu, ali razarači klase Arleigh Burke, koji pripadaju Petoj floti, ulaze u Perzijski zaljev u zavisnosti od misije, a zatim napuštaju to područje. Svaki od njih opremljen je vertikalnim lansirnim sistemom Mk 41 i nosi projektile Tomahawk i Standard.
Uloga Pete flote u ratu protiv Irana
Tokom 40-dnevnog rata, Peta flota djelovala je kao jedan od glavnih komandnih i logističkih centara operacija američke mornarice u regiji. Flota je koristila komunikacione i logističke sisteme, koordinirala pomorske operacije i pružala podršku američkim snagama u Perzijskom zaljevu i Hormuškom moreuzu.
Zbog uloge flote u planiranju zračnih operacija, Iran je i ovu bazu stavio na svoju listu ciljeva. Već prvog dana rata počeli su raketni i bespilotni napadi na američke položaje u Bahreinu. Iran je 3. juna, tokom privremenog prekida vatre, saopćio da je pogodio sjedište Pete flote kao odgovor na američke napade.
Značaj tih napada postao je jasniji kada su kasniji izvještaji ukazali na veliku štetu nanesenu infrastrukturi baze, komandnim centrima, skladištima i komunikacionoj opremi. Američki zvaničnici kasnije su saopćili da je tokom rata ispaljeno više od 8.000 iranskih projektila i drugih ubojnih sredstava.
Analiza satelitskih snimaka koju je Washington Post objavio krajem maja pokazala je da je više od polovine identificirane štete na američkim bazama u regiji — 228 objekata i komada opreme — bilo koncentrirano u sjedištu Pete flote i u Kuvajtu.
Ono što dodatno podiže ulog jeste činjenica da je Iran, napadajući komandni centar, nastojao pritisnuti američki lanac komandovanja i podrške u Perzijskom zaljevu, a ne samo uništiti jednu vojnu bazu. Zbog toga se Bahrein našao direktno na meti iranskih oružanih snaga. Islamska revolucionarna garda (IRGC) saopćila je 28. juna da je balističkim projektilima i bespilotnim letjelicama napala objekte povezane s Petom flotom. IRGC je 24. jula objavio da je teško oštećen osmatrački toranj Pete flote.
Kada se rat sagleda iz ove perspektive, postaje jasno kako se Bahrein od relativno sigurnog komandnog i logističkog oslonca pretvorio u jedan od najranjivijih čvorova američkog prisustva u regiji. Taj zaokret ograničio je logistički domet i slobodu djelovanja Pete flote te prisilio Washington da preispita način na koji raspoređuje svoje pomorske snage u regiji.
Šta izbacivanje baze u Bahreinu iz funkcije znači za budući američko-iranski sukob?
Ako Bahrein izađe iz operativnog ciklusa Pete flote, posljedice po buduće američko-iranske sukobe bit će mnogo veće od samog gubitka jedne vojne baze.
To bi moglo usporiti vrijeme američkog odgovora, oslabiti podršku brodovima raspoređenim u Perzijskom zaljevu i narušiti sposobnost komandovanja u blizini Hormuškog moreuza. Veće udaljenosti do alternativnih centara također povećavaju troškove i vrijeme potrebno za premještanje goriva, rezervnih dijelova, municije i ljudstva.
Washington će, s druge strane, biti prisiljen napustiti oslanjanje na jedan veliki, fiksni centar i preći na raspršeniju i mobilniju mrežu, koja je istovremeno skuplja i izložena novim ranjivostima.
Stoga bi u potencijalnom budućem sukobu iranski napadi na Bahrein mogli potisnuti američko „prednje prisustvo“ prema „raspršenom prisustvu“. To ne bi nužno značilo povlačenje SAD-a iz regije, ali bi predstavljalo promjenu koja bi ograničila njegovu slobodu djelovanja i operativnu pokretljivost.
Your Comment