Prema novinskoj agenciji Ahlul Bayt (ABNA), iako mogućnost američkog vojnog napada na Iran i dalje postoji, vrlo važno pitanje koje se postavlja je zašto, uprkos decenijama napetosti, Sjedinjene Države nikada nisu direktno vojno napale Iran? Odgovor na ovo pitanje mora se vidjeti u skupu vojnih, političkih, ekonomskih i geopolitičkih razmatranja.
* Iranska odvraćajuća moć
Za razliku od Iraka (2003) ili Afganistana (2001), Iran je vrlo velika, planinska i gusto naseljena zemlja. Iran ima populaciju od oko 85 miliona i površinu od preko 1,6 miliona kvadratnih kilometara, što je više nego dvostruko veće od Iraka. Iranska politička i vojna struktura je centralizovana i ima lojalne institucije koje mogu održati zemlju ujedinjenom čak i u vremenima krize.
S druge strane, Iran ima mrežu regionalnih pristalica poput Hezbollaha u Libanu, šiitskih grupa u Iraku, Ansarullaha u Jemenu itd., koji mogu djelovati protiv interesa Sjedinjenih Država i njihovih saveznika u regiji. Ovi faktori čine napad na Iran mnogo skupljim od napada na Irak ili Afganistan.
* Veliki vojni i ljudski troškovi
Pentagon godinama zna da je okupacija Irana gotovo nemoguća; procjene pokazuju da bi kopneni napad zahtijevao više od milion vojnog osoblja.
Iran također ima mobilne raketne sisteme, borbene dronove i relativno naprednu odbranu; što znači da čak ni veliki zračni napad ne bi prošao bez odgovora. U mogućem ratu, američki objekti u Perzijskom zaljevu, posebno u Kataru, Bahreinu i Kuvajtu, pa čak i Izraelu, bili bi izloženi iranskim raketama i dronovima.
* Globalne ekonomske i energetske implikacije
Iran igra ključnu ulogu u Hormuškom moreuzu; oko 20% svjetske nafte prolazi ovom rutom, a u slučaju rata, Iran bi mogao ozbiljno destabilizirati tržište nafte blokiranjem ili napadom na tankere u ovom moreuzu. Stoga bi svaki direktan rat povećao cijene energije i učinio globalnu ekonomiju kritičnom; nešto čega se SAD jako boje.
* Političke i međunarodne implikacije
Napad bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a mogao bi oslabiti međunarodni ugled Amerike, posebno nakon iskustva s Irakom. Evropa, Rusija i Kina protive se novom ratu na Bliskom istoku. Čak su i američki arapski saveznici oprezni u pogledu direktnog sukoba s Iranom, jer bi bili izloženi iranskoj odmazdi.
*Zaključak
Tokom protekle dvije decenije, Sjedinjene Države su efektivno odabrale opciju sankcija i odvraćanja; to jest, ekonomski pritisak, obavještajne operacije, ciljana ubistva i podrška domaćim protestima bez uključivanja u rat velikih razmjera. Dakle, Sjedinjene Američke Države nisu napale Iran jer ne mogu postići brzu i jeftinu pobjedu, rizik od regionalne i globalne ekonomske nestabilnosti je prevelik, a politički, ratu s Iranom nedostaje domaća i međunarodna legitimnost. Jednostavno rečeno, Sjedinjene Američke Države znaju da mogu napasti Iran, ali ne mogu se lahko izvući iz toga.
Your Comment