Prema Međunarodnoj novinskoj agenciji Ahlul Bayt (ABNA), Wall Street Journal i Reuters su izvijestili da američki predsjednik Donald Trump vodi povjerljive razgovore sa svojim višim savjetnicima kako bi istražio načine za okončanje ili smanjenje nivoa rata protiv Irana. Ova odluka dolazi u vrijeme kada su nedavni sukobi nametnuli velike političke i vojne troškove vladi u Washingtonu, a pritisak na Republikansku stranku se naglo povećao uoči međuizbora 3. novembra.
Strah od izbornih posljedica i pad popularnosti vlade
Glavna motivacija američke vlade da postigne svojevrsni "mir" prije izbora je zabrinutost zbog negativnih posljedica rata na glasove republikanaca. Nedavne ankete pokazuju da samo 31% Amerikanaca podržava ovaj rat, a i Trumpova popularnost je značajno opala od početka sukoba. U tom smislu, visoki zvaničnici Bijele kuće nastoje spriječiti da ovaj rat postane veliki "politički teret" u posljednjim sedmicama izborne kampanje.
Vojni zastoj i upozorenja Pentagona o neodrživosti rata
Pored političkih pritisaka, vojna ograničenja su prisilila Washington da preispita svoju ratnu strategiju. Američke snage su navodno potrošile veliki dio svojih zaliha precizno vođenih raketa, a komandanti vojske, mornarice i zračnih snaga upozorili su Pentagon da bi nastavak rata ugrozio stabilnost i spremnost američke vojske u drugim dijelovima svijeta, podvlačeći potrebu za smanjenjem sukoba kako bi se obnovile zalihe oružja.
Uprkos naporima Washingtona da usadi osjećaj smirenosti prije izbora, njegova strategija "deeskalacije" je u suprotnosti s njegovim vojnim akcijama. Nedavni američki napadi na ostrvo Lark i Hormuški moreuz, te Trumpove naknadne prijetnje Iranu, ukazuju na nastavak ciklusa nasilja. Analitičari upozoravaju da je ovaj dvostruki pristup - pokušaj smanjenja tenzija naizgled, dok se u praksi nastavljaju napadi - efektivno zaustavio Washingtonovu strategiju za stvaranje smirenosti prije izbora.
Strateški prelazak s vojnog na ekonomski pritisak
Trumpova administracija sada pokušava preusmjeriti fokus sa skupih vojnih operacija na ekonomski pritisak. Nametanjem novih sankcija i prijetnjama iranskim trgovinskim partnerima, Washington se nada da će prisiliti Iran na pregovore i ustupke bez pribjegavanja ratu u punom obimu. Međutim, stručnjaci vjeruju da se ova politika također suočava s ozbiljnim izazovima, jer Iran ima decenije iskustva u otporu sankcijama, a svjetske sile se opiru potpunoj izolaciji Teherana.
U konačnici, nije jasno da li su trenutni napori Washingtona da postigne smirenost iskren korak ka okončanju rata ili jednostavno taktički manevar kako bi se prebrodila kritična prekretnica međuizbora. Sumnje o mogućnosti povratka šireg sukoba nakon 3. novembra i dalje postoje, a mnogi posmatrači smatraju da Washington i dalje razmatra vojne opcije za budućnost, ukoliko ekonomski pritisak ne popusti.
Your Comment