Prema izvještaju Međunarodne novinske agencije ABNA - Hormuški moreuz, kroz koji prolazi približno petina svjetskog izvoza nafte, posljednjih mjeseci postao je jedna od najkritičnijih tačaka globalne ekonomije. Ograničenja pomorskog saobraćaja izazvala su snažne potrese na energetskim tržištima. Zbog toga je prvo pitanje nakon objave sporazuma bilo: šta će se dogoditi s ovim međunarodnim plovnim putem i kada će se sloboda plovidbe vratiti u normalu?
Prema odredbama Memoranduma o razumijevanju (MoU), jedna od ključnih tačaka posebno se odnosi na Hormuški moreuz. Član 5 navodi: „Iran će uložiti maksimalne napore da omogući siguran prolaz trgovačkih brodova između Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva i obrnuto, bez naknade tokom prvih 60 dana. Komercijalna plovidba počet će odmah, a u potpunosti će biti uspostavljena u roku od 30 dana, pod uslovom da Iran ukloni tehničke i vojne prepreke te izvrši operacije uklanjanja mina. Iran i Oman će također voditi razgovore o budućem upravljanju i pomorskim uslugama u Hormuškom moreuzu, u skladu s međunarodnim pravom i suverenim pravima priobalnih država, te će se konsultovati s drugim državama obale Perzijskog zaljeva.“
Iako tekst o ponovnom otvaranju moreuza djeluje relativno jednostavno, Teheran i Washington ga tumače na vrlo različite načine.
Američka administracija sporazum predstavlja prvenstveno kao povratak principu „slobode plovidbe“. Predsjednik SAD-a Donald Trump na mreži Truth Social objavio je da je „sporazum s Iranom sada završen i da će plovidba kroz Hormuški moreuz biti bez naknada“. Ponovno otvaranje moreuza nazvao je velikom pobjedom. Potpredsjednik J. D. Vance izjavio je: „Nemam razloga vjerovati da je Hormuški moreuz zatvoren. Očekujem da će sporazum od 14 tačaka između Washingtona i Teherana biti proveden i da će sloboda plovidbe biti očuvana.“
Američki narativ zasniva se na ideji da sporazum obnavlja neograničen prolaz međunarodnih trgovačkih brodova i da nikakvi novi mehanizmi ne bi trebali ugroziti osnovni princip slobodne plovidbe. Mediji bliski administraciji također sporazum predstavljaju kao kraj energetske krize izazvane ratom i povratak normalnih tokova svjetske trgovine.
Iranski narativ
Iransko tumačenje ima važnu razliku u odnosu na američko. U sporazumu se ne spominje Hormuški moreuz, već „siguran tranzit trgovačkih brodova u Perzijskom i Omanskom zaljevu“. Posmatrači smatraju da je takva formulacija namjerno odabrana kako bi se pitanje tranzita odvojilo od šireg pravnog statusa Hormuškog moreuza i spriječilo da se pristup Perzijskom zaljevu svede na usku raspravu o upravljanju moreuzom i običajnom međunarodnom pravu.
Iranski zvaničnici naglašavaju da sporazum nije ograničen samo na ponovno otvaranje moreuza, već uključuje i priznanje iranske uloge u osiguravanju sigurnosti ovog strateški važnog plovnog puta.
Ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je: „Iran želi sporazum koji će Teheranu omogućiti naplatu naknada brodovima koji prolaze kroz moreuz u zamjenu za pružene usluge. Tokom narednih 60 dana bit će provedeni aranžmani za uspostavu ovog sistema, a budući mehanizam upravljanja moreuzom bit će definiran.“
Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Baqer Ghalibaf rekao je: „Hormuški moreuz predstavlja latentni kapacitet koji je neprijatelj aktivirao vlastitim djelovanjem. Upravljanje i kontrola moreuza pripadaju njegovim priobalnim državama. Mi tamo imamo suverena prava i prirodno je da naplaćujemo usluge.“
Analitičari ove izjave tumače kao jasan signal da Iran nastoji uspostaviti novi pravni režim za ovaj plovni put.
U tom kontekstu, Teheran planira nakon isteka 60-dnevnog perioda početi naplaćivati „osiguravajuće premije“ brodovima koji prolaze kroz moreuz. Taj potez nadgledat će novoosnovana Organizacija za moreuz Perzijskog zaljeva (PGSA), što se smatra korakom ka učvršćivanju iranskog suvereniteta nad ovim područjem. U pismu brodarskim kompanijama organizacija je navela da je osiguranje trenutno besplatno, ali da će u budućnosti postati obavezno i naplaćivati se.
Istovremeno, Islamska revolucionarna garda (IRGC) poručila je da se stvari neće vratiti na stanje prije rata te je upozorila da brodovi moraju prolaziti u blizini ostrva Larak i da će svako odstupanje biti tretirano kao kršenje pravila.
Ova različita tumačenja već su se odrazila na provođenje sporazuma. Dok Washington govori o potpunom otvaranju, međunarodni izvještaji ukazuju da se pomorski saobraćaj normalizira postepeno i da određena operativna i regulatorna ograničenja još postoje. Iz iranske perspektive, to je potpuno u skladu s Memorandumom i ponovno otvaranje ne znači odricanje od nadzorne i sigurnosne uloge u moreuzu.
Novi pravni mehanizam za Hormuški moreuz
Sukob stavova posebno dolazi do izražaja kada se govori o budućim pregovorima. Tekst Memoranduma i brojna druga pitanja bit će predmet dodatnih pregovora tokom narednih 60 dana.
Status Hormuškog moreuza ostaje jedno od ključnih spornih pitanja između Irana i SAD-a. Washington insistira da prolaz mora ostati potpuno slobodan i neograničen, kao prije rata. Iran se tome protivi i smatra da je potrebno uspostaviti nova pravila i mehanizme upravljanja.
Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Saeed Khatibzadeh izjavio je za Al Jazeeru da je Teheran u sporazumu potvrdio da će nakon 60 dana usvojiti novi mehanizam upravljanja moreuzom i pružati navigacijske usluge u saradnji s Omanom i u skladu s međunarodnim pravom.
„Imamo zakonsko pravo u Hormuškom moreuzu, ali tokom 60 dana nećemo naplaćivati naknade za plovidbu“, rekao je.
Portparol Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei izjavio je: „Novi mehanizmi i aranžmani se izrađuju. Još ranije smo započeli bliske konsultacije s Omanom i razgovarali s različitim državama, a te konsultacije će se nastaviti. U velikoj mjeri smo usaglasili mehanizme s Omanom, ali planiramo razgovarati i s drugim zemljama.“
Izvještaji ukazuju da budući sistem upravljanja moreuzom može uključivati naplatu usluga koje se odnose na navigaciju, sigurnost, osiguranje i zaštitu okoliša, dok će konkretni iznosi biti određeni nakon što Iran i Oman finaliziraju okvir upravljanja.
Općenito se može reći da je odredba o Hormuškom moreuzu u nedavno postignutom sporazumu ublažila neposredne strahove svjetskih energetskih tržišta od prekida izvoza energenata, ali i dalje ostaje otvoreno pitanje: hoće li se Hormuški moreuz vratiti na stanje prije rata ili će biti uspostavljen novi poredak za upravljanje ovim strateškim plovnim putem?
To pitanje je od presudnog značaja ne samo za SAD i Iran, već i za arapske monarhije Perzijskog zaljeva, velike uvoznike nafte u Aziji i cjelokupnu svjetsku ekonomiju te će vjerovatno biti jedno od ključnih pitanja budućih pregovora.
(PIS Journal)
Your Comment