Jučer je bio 1. muharrem, odnosno prvi dan Nove hidžretske lunarne godine. Muslimani od vremena drugog halife, a prema preporuci h. Alije, a.s., od dana preseljenja Muhammeda, s.a.v.s., iz Mekke u Medinu počinju da računaju kalendarsko vrijeme, jer je mjesec muharrem specifičan-Hadž se u to vrijeme završava, to je posljednji mjesec u kojem je zabranjeno ratovanje...Za veliki broj muslimana, posebno pripadnika šiitske pravne škole, mjesec muharrem predstavlja podsjećanje na ustanak Imama Husejna, a.s.. U historiji islama 10.-og dana mjeseca muharrema desila se Ašura. Taj datum se, za divno čudo, obilježava i nakon proteka desetaka stoljeća.Razlog nadijevanja imena prvom mjesecu hidžretske lunarne kalendarske godine muharrem je bio taj što se u ovom mjesecu ratovanje smatralo zabranjenim. Arapi u danima muharrema nisu ratovali i u tom mjesecu se osjećala posebna sigurnost za stanovnike svih plemena. Pojedini mufesiri Kur’ani kerima smatraju da uvođenje zabrane ratovanja tokom četiri mjeseca datira od vremena Ibrahima, a.s.. U doba džahilijeta ovaj zakon je ostao u opticaju, a islam ga je dodatno potvrdio. To je, ustvari, bio prekid dugotrajnih ratova i poziv na mir, jer ratnici, nakon što bi 4 mjeseca spustili oružje, imali su vremena da odahnu i razmisle, a samim tim i dođu do zaključka o neophodnosti pomirenja i mirnog rješenja sukoba. Međutim, nažalost, dinastija Umejida je narušila svetost ovog mjeseca što je rezultiralo tragičnim događajem na Kerbeli. Imam Reza, a.s., potomak poslanika Muhammeda, s.a.v.s., je rekao sljedeće o mjesecu muharremu:“Svetost ovog mjeseca je očuvana u džahilijetu, nije se ratovalo, ali u muharremu (61. godine) prolivena je krv i okaljana njegova svetost. Tada su zarobili naše žene i djecu, opljačkali i zapalili naše šatore srnavljeći svetost Poslanikove, s.a.v.s., porodice.61. lunarne hidžretske godine, 50 godina nakon preseljenja na ahiret poslanika Muhammeda, s.a.v.s., pošto je nepravda zavladala islamskim svijetom, Imam Husejn, a.s., ustaje da bi ponovo oživio islam. Ustanak Imama Huseina, a.s., je jedan od događaja koji prolaskom vremena ostavlja sve veći i dublji uticaj na narodne mase. Ustanak koji je pomiješan sa najljepšim ljudskim i moralnim vrijednostima nikad ne prekriva prašina zaborava. Iako se ovaj veliki događaj desio u poznato vrijeme i na određenom mjestu, njegove poruke i lekcije će zauvjek ostati svježe i sveprisutne. Ono što se nakon šehadeta Imama Husejna, a.s., desilo islamskom društvu i Ehli-Bejtu zaista je vrijedno pažnje. Silnik Jezid je i nakon očitog poraza nad Imamom Husejnom, a.s., i njegovim drugovima mislio da je pobjednik, međutim vrijeme i historija su ustanovili i dokazali suprotno. Hrabri i javni govori hazreti Zejnebe, a.s., i Imama Sedžada, a.s., u prvim danima nakon šehadeta Imama Husejna, neka je mir njegovoj duši, probudili su narod iz sna. Oni su objasnili narodu da je Imam izgubio život radi oživljavanja islama i oslobađanja od tlačiteljske vlasti, koja nije radila po propisima vjere i po sunnetu Allahovog poslanika, s.a.v.s.. Spoznavanjem istine koja je bila dobro prikrivena, u ljudima je zasijala iskra promjene. Govori hazreti Zejnebe i imama Sedžada, neka je mir na njih, bili su važan faktor buđenja naroda i pripremanja terena za događaje koji će uslijediti nakon Kerbele. Jezid je zatim, primjećujući narodno komešanje, naredio vraćanje Imama Sedžada, hazreti Zejnebe i drugih članova Ehli-Bejta, a.s., u Medinu. Karavan sa Poslanikovom familijom, neka je mir na njih, u svom kretanju je promijenio smjer i svratio na Kerbelu, a na osnovu rivajeta, upravo je bilo prošlo četrdeset dana od Imamovog šehadeta. Tog dana su preživjeli članovi 'Časne porodice' posjetili mezare palih šehida i tugom im izrazili svoju ljubav i poštovanje. Borba protiv nasilja, nepravde i onih koji ne poštuju prava naroda je tokom historije i u svim periodima uvijek bila među prioritetima slobodoumnih ljudi. Imam Husejn, a.s., se također nalazi u grupi Božijih odabranika, i kada je osjetio da je istina dovedena u pitanje predstavio je novi pogled na život, koji je nalagao ostavljanje udobnosti ispunjenih degradacijom i poniženjima, i žrtvovanje radi ostvarenja uzvišenih Božijih ideala.Kijam Imama Husejna, a.s., iako je doživio poraz sa vojnog aspekta, on je prouzrokovao mnogobrojne blagodati kako u svoje, tako i u današnje vrijeme. Svakako da je jedna od najvećih blagodati Ašure spas muslimana od džahilijeta. Prvak među šehidima je ponovo jasno definisao granicu između istine i neistine koja je u međuvremenu bila izblijedila. Ašura, ne samo da je probudila muslimane, nego je osvijetlila srca i mnogih nemuslimana. Naime, predstavnici drugih zemalja su također govorili o Jezidovom nehumanog odnosu, pomažući da se širi istina o ovom događaju. Nasreću, zrake svjetla ovog izvora buđenja i danas obasjavaju sve one koje teže slobodi u svijetu. I danas ustanak Husejna bin Alija, a.s., ima svoje uporište među muslimanima koji se bore za svoja prava. Imama Husejn, a.s., je imao dva glavna kriterija-racionalnost i borba protiv neznanja, te jedan cilj-osvještavanje narodnih masa. Da njegov ustanak nije bio opravdan i valjan danas ne bi imao toliko pobornika u svijetu.Mnogi ustanci, kako u prošlosti tako i danas, nastaju u borbi protiv nepravde. Svakako da su najznačajniji od njih u islamskom svijetu Ustanak stanovnika Medine, Tavabin i Muhtarov ustanak. Gdje god se grupa ljudi pod tiranijom i nasiljem, slijedeći put Imama Husejna, a.s., usprotivi svojim tlačiteljima, na neki način se i događaj Kerbele oživljuje. Oni koji danas ignorišu ljudske i moralne vrijednosti, radi dominacije i očuvanja svojih nezakonskih interesa, ustvari koriste nerazumne i barbarske metode. Oni ratom, prijetnjama i strahom nameću svoje kolonizatorske planove drugim narodima i na ovom putu prolijevaju krv nedužnog naroda, i boraca za slobodu i pravdu. Iako je moguće da se istina na određeno vrijeme prikaže u pogrešnom svjetlu a borci za slobodu suzbiju i uguše, međutim Božiji sunnet je da laž nestaje i da istina izlazi na vidjelo - isto kao što smo danas, nakon toliko stoljeća, svjedoci da se ime Imama Husejna, a.s., spominje po dobru i da budi pospana srca. Iako je Imam Husejn, a.s., doživio velike nevolje od svojih neprijatelja, metod njegovog suprotstavljanja tiranskim silama onog vremena je pouka za sve naraštaje i sva vremena.Jedan od učinaka Ašure je podizanje morala, sabura i otpora. Kerbela ima različite sastavnice, od kojih su neke; sastavnice pouke i mudrosti, koje se razmatraju pod oznakom „poruke Kerbele“; sastavnica hrabrosti i junaštva; otvaranjem pitanja o svojstvima šehida Kerbele, kao što je požrtvovanje Abasa, Ali Akbara, a.s., i drugih – možemo kod ljudi oživjeti svojstva požrtvovnosti i hrabrosti; irfanska sastavnica: i u najtežim trenucima iscrpljenosti moglo se čuti: „Bože, zadovoljan sam Tvojom odredbom i pokoravam se zapovijedi Tvojoj – nema božanstva, osim Tebe! – Pomagaču onih kojima je pomoć potrebna!“ Na pitanje zašto ide u Kerbelu, Imam Husejn, a.s., odgovara: „Ovaj ustanak je zbog upućivanja na dobro i odvraćanja od zla.“ U našoj procjeni razloga ovog ustanka moglo se učiniti da je to zbog lošeg hidžaba i vanjskih pokazatelja nereda u društvu, ali Imam Husejn, a.s., usmjerava svoj pogled na ustrojstvo društva i pokreće ustanak zbog upućivanja na dobro i odvraćanja od zla u vrijeme kada Jezidova vlast istrajava u nastojanju da zavladaju nevjerovanje i licemjerje, dok vjeru uzimaju samo kao sredstvo za svoja uživanja i zadovoljstva.Imam Husejn u vezi sa borbom i istrajnošću na putu protiv nepravde, kaže: Smrt u ovako potčinjenoj sredini nije ništa osim sreće i blagostanja, a život sa nasilnicima nije ništa osim sramote, patnje i nesreće. On je ovim govorom, koji je važna poruka za sva vremena, rekao da je borba koja se završava šehadetom u uslovima kada su vrline i dobra djela rijetki i izolovani - sreća i blagostanje. U zakonu opstanka, svijet je mjesto uspostavljanja i širenja mira, čednosti i ljudskih vrlina, a kada jedna grupa krene u suprotnom i pogrešnom smjeru, život postaje tijesan za vjernike i pravedne osobe. U ovakvim trenutcima, oni ustaju radi oslobađanja društva iz kandži džahilijeta i nemorala svih vrsta, kao što je to učinio i Imam Husejn, a.s., poštovani unuk poslednjeg Božijeg poslanika, neka je mir na njega.
AhlulBayt Novinska Agencija