Njemački mediji su jučer, u srijedu, 3. augusta objavili da su policijske snage ove zemlje napale Islamski centar Hamburg i druge islamske centre koji su s njim povezani, te zabranile aktivnosti ovih institucija.
U tom kontekstu, njemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova je u saopštenju objavilo da je zabranilo djelovanje Islamskog centra Hamburg i njegovih podružnica u gradovima Frankfurtu, Münchenu i Berlinu zbog praćenja "radikalnih islamističkih ciljeva". Kao rezultat ove zabrane, četiri šiitske džamije u Njemačkoj biće zatvorene, a imovina Islamskog centra u Hamburgu će biti zaplijenjena.
"Nancy Pfizer", ministrica unutrašnjih poslova Njemačke, navela je da ova zabrana ne uključuje sukobljavanje sa šiitskim vjerovanjem, te tvrdi da je Islamski centar Hamburg, podržavajući libanski Hezbollah, imao odnose sa Iranom i nastojao da uspostavi vjersku vlast!
Prema Pfizer, Hamburški islamski centar i njegove podružnice podržavaju Hezbollah i šire agresivni antisemitizam.
Zatvaranje Islamskog centra u Hamburgu izvršeno je pod lažnim izgovorom, dok je ovaj Centar tokom svog djelovanja dugog više od 6 decenija akcenat stavljao na vjerske aktivnosti zasnovane na zakonu i poštovanju u društvu, te nije zabilježio niti jedno kršenje zakona u tim godinama. Tokom ovih šest decenija nikada nije bilo antisemitskog govora ili akcije imama Hamburškog islamskog centra, a ovaj centar je imao najbolju interakciju sa svim religijama, uključujući i sljedbenike jevrejske vjere u Njemačkoj.
Nakon odluke Berlina da zabrani aktivnosti Hamburškog islamskog centra, iransko ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je taj potez neprijateljskom i odlukom protiv ljudskih prava i pozvalo njemačkog ambasadora da objasni odluku svoje vlade.
Historijat Hamburškog islamskog centra i njegove aktivnosti
Hamburški islamski centar osnovan je u Hamburgu u Njemačkoj 1953. godine uz finansijsku podršku ajetullaha Borujerdija, te je u početku djelovao kao džamija. Izgradnja Islamskog centra u Hamburgu na zemljištu većem od 4.000 kvadratnih metara počela je u februaru 1953. uz prisustvo šejha Mohameda Mohaghegija, predstavnika velikog ajetullaha Borujerdija, ali nije završena do kraja njegovog života četiri godine kasnije. Rahmetli Lahiji bio je prvi direktor i imam džamije Imam Ali, sveobuhvatna ličnost koja je mogla najbolje predstavljati vrhovni autoritet šiitskih muslimana.
Šehid ajetullah dr. Behešti postao je imam džamije nakon njega. Također, jedan od najvažnijih poteza šehida Beheštija je završetak izgradnje džamije u Hamburgu. Također je promijenio naziv ove džamije koja je bila "Iranska sveobuhvatna džamija" u Hamburški islamski centar. Osnivanje biblioteke sa nekoliko hiljada naslova knjiga, izdavanje časopisa koji predstavljaju islam, šiizam i vjerska pitanja, pokušaj približavanja islamskih vjera u Njemačkoj i Evropi, obilježavanje islamskih prilika i suočavanje s islamofobijom bili su među vrijednim aktivnostima ovog centra od samog početka. Džamija Imama Ali, a.s, u Hamburgu, poznata i kao "Plava džamija", jedna je od starih i turističkih građevina grada Hamburga.
Dosadašnje akcije njemačke vlade protiv Islamskog centra Hamburg
Njemačka policija upala je u ovu islamsku organizaciju u novembru prošle godine pod izgovorom da podržava djelovanje Hezbollaha. Državna obavještajna organizacija je tada tvrdila da ovaj centar ima potpuni uticaj ili kontrolu nad nekim džamijama i drugim grupama. Prema njemačkoj obavještajnoj agenciji, oni često podržavaju "otvoreno antisemitske i antiizraelske stavove".
U novembru 2022. godine, Sulejman Musavifar, zamjenik ovog centra, protjeran je iz ove zemlje pod izgovorom da je povezan sa pripadnicima libanonskog Hezbollaha, koji se u Njemačkoj smatra terorističkom grupom, te mu je zabranjen bilo kakav boravak u ovoj zemlji.
U julu 1400. godine, Odjeljenje unutrašnje bezbjednosti Hamburga, poznato kao "Institut za zaštitu ustava", u izvještaju na više stranica tvrdi da je cilj aktivnosti Hamburškog islamskog centra širenje islamske revolucije u svijetu i da je ova džamija povezana s libanskim Hezbollahom. Hamburška obavještajna agencija ranije je objavila u izvještaju iz 2019. da je oko 30 džamija i kulturnih centara u Njemačkoj povezano s libanonskom grupom Hezbollah.
Zatvaranje šiitskih centara od strane evropskih vlada
Zatvaranje Islamskog centra u Hamburgu nije bila prva akcija evropskih vlada protiv šiitskih islamskih cenatara. Prije toga je francuska vlada 2018. godine naredila zatvaranje Islamskog centra Zahra, jednog od centara koji pripadaju šiitima ove zemlja. Ovaj centar se nalazio u "Grand Saint-u" grada Dunkerka na najsjevernijoj tački Francuske. Francuska vlada optužila je ovaj centar da pokušava da "širi šiitski fundamentalizam u Evropi". Prema tvrdnji francuske vlade, Islamski centar Zahra objavljivao je poruke u kojima je oružani džihad jasno legitimisan i uvijek se bavio propagandom usmjerenom na širenje mržnje i pozivanje na diskriminaciju i nasilje. Kasnije je Jamal Taheri, tadašnji šef Islamskog centra Zahra, osuđen na šest mjeseci uvjetnog zatvora i novčanu kaznu na jednom od francuskih sudova pod optužbom za podsticanje na antisemitizam.
Nastavak pritiska britanske vlade na Britanski islamski centar doveo je do privremenog zatvaranja ovog centra. U maju prošle godine, Dobrotvorna komisija Engleske i Velsa razriješila je članove Odbora povjerenika Islamskog centra Engleske i imenovala privremenog upravnika koji će nadgledati aktivnosti tog centra. Ova komisija je kao razlog za smjenu objavila "neuspjeh članova Odbora povjerenika Islamskog centra u očuvanju i održavanju imovine i obavljanju svojih dužnosti i odgovornosti".
Budućnost Islamskog centra u Hamburgu
Budućnost aktivnosti Hamburškog islamskog centra nije jasna. Novinska agencija NDR piše da centar može nastaviti sa vjerskim aktivnostima, ali nije jasno ko će njime upravljati i kako će aktivnosti biti usmjeravane i planirane.