Posljednji u nizu šokova muslimanima u ovom gradu stigao je kada je kulturno udruženje Darus Salaam dobilo kovertu sa dva spaljena lista Kur'ana. Ona je primljena ubrzo nakon što je gradonačelnica Cisint zabranila molitve u uredskim prostorijama.
"Bilo je bolno, ozbiljna uvreda koju nismo očekivali. Ali to nije bila slučajnost. Pismo je bilo prijetnja, generirana kampanjom mržnje koja je izazvala toksičnost", rekao je Bou Konate, predsjednik Udruženja.
Stanovništvo Monfalkonea je nedavno prešlo 30.000 ljudi. Takav pozitivan demografski trend obično bi predstavljao dobre vijesti u zemlji koja se bori sa brzim opadanjem nataliteta, ali u Monfalconeu, gdje Cisint njeguje antiislamsku agendu od osvajanja svog prvog mandata 2016. godine, porast nije pozdravljen.
Porast stanovništva u gradu uglavnom se pripisuje velikom brodogradilištu u vlasništvu državnog giganta Fincantieri, čija je politika eksternog angažovanja radne snage u posljednje dvije decenije dovela do ogromnog priliva kvalificiranih stranih radnika, uglavnom iz Bangladeša. Jeftinija imigrantska radna snaga daleko je brojčano veća od Italijana, posebno u periodima vrhunca izgradnje ogromnih brodova za krstarenje.
Zajednica Bangladeša u Monfalkoneu dodatno je ojačana rođacima koji dolaze putem politike spajanja porodice, koju bi Cisint željela ograničiti, i njihovom djecom rođenom u Italiji.
Danas, zajednica čini 6.600 od ukupno 9.400 stanovnika Monfalconea rođenih u inostranstvu, prema podacima koje je Cisint dala tokom intervjua za Observer.
edan od njenih prvih poteza bio je uklanjanje klupa na glavnom trgu, navodno zato što su ih uglavnom koristili imigranti. Cisint je pokušala ograničiti broj strane djece u školama, dok je kriket, popularan među Bangladešima, uklonjen sa sportskog festivala. Prošlog ljeta zabranila je muslimankama da nose burkinije na plaži.
No, najviše je odjeknula Cisintina zabrana molitve u novembru, koja se odnosi i na Muslimanski kulturni centar.
"Imalo je ogroman uticaj. Mi smo se ovdje mirno molili više od 20 godina. Ali ovo nije bilo samo mjesto za molitvu – ljudi su dolazili da se sastanu, razgovaraju. Djeca su dolazila na časove poslije škole. Postoji mnogo islamskih kulturnih centara širom Evrope u kojima se možete moliti, a niko to ne spriječava", rekao je Konate.
Cisint je tvrdila da su muslimani prekršili pravila urbanističkog planiranja jer su prostorije bile namijenjene za komercijalnu upotrebu, a ne za molitve. Sigurnost je bila još jedan faktor, rekla je, nakon što su joj građani poslali fotografije na kojima se vidi kako "stotine ljudi" ulaze u isto vrijeme u prostorije.
"Nisam rekla 'zatvorite i ne smijete se moliti'. Prostor se koristio na iskrivljen način – to je bila džamija. Oni moraju poštovati zakone", rekla je Cisint.
(Vijesti.ba)