Bijela kuća zatražila je od Senata Sjedinjenih Američkih Država da ukine ograničenja u svom posljednjem zahtjevu za dodatni budžet od 20. oktobra. Ako se odobri, zahtjev bi Izraelu omogućio pristup većem broju američkog oružja velike snage po nižoj cijeni, uz manji nadzor Kongresa.
Zahtjev predlaže izmjene politika kojima se upravlja ratnim rezervnim zalihama saveznika-Izraela (WRSA-I), američkom zalihom oružja sa sjedištem u Izraelu koja sadrži pametne bombe, projektile, vojna vozila i drugu municiju i opremu.
Zalihe, postavljene 1980-ih, Pentagonu daju jaku zalihu oružja koju može iskoristiti u slučaju regionalnih sukoba.
Izrael, glavni saveznik SAD-a na Bliskom istoku, također je bio u mogućnosti izvući nešto oružja iz pričuve u hitnim slučajevima i kupiti ga po sniženoj cijeni. Međutim, bila je u mogućnosti pristupiti samo određenim klasama oružja koje se smatra "zastarjelim ili suvišnim".
Zahtjev Bijele kuće eliminirao bi takve uvjete, omogućavajući SAD-u da prebaci sve "odbrambene artikle" iz svojih zaliha u Izrael. Također bi se odustalo od godišnjeg ograničenja iznosa koji Washington troši na ponovno punjenje predmemorije i ograničio nadzor Kongresa nad transferima.
Josh Paul, bivši direktor Ureda za političko-vojna pitanja Ministarstva vanjskih poslova, rekao je za The Intercept da bi zahtjev “u biti stvorio nesmetani cjevovod za isporuku bilo kakvih odbrambenih artikala Izraelu jednostavnim činom njihovog stavljanja u WRSA-I zalihe, ili druge zalihe namijenjene Izraelu”.
U vrijednosti od 3,8 milijardi dolara godišnje, SAD već šalje više vojne pomoći Izraelu nego bilo kojoj drugoj zemlji.
Od izraelskog vojnog napada na Gazu 7. oktobra, SAD je porastao na ovaj broj, s time da je Zastupnički dom odobrio paket hitne vojne pomoći Izraelu od 14,3 milijarde dolara.
Međutim, postoje znakovi da potpora američke javnosti vojnoj pomoći Izraelu opada usred rata u Gazi, u kojem su izraelski napadi ubili gotovo 15.000 Palestinaca, uključujući 6.000 djece.
Klix.ba