Muzej se sastoji od više dijelova dijelova kao što je Grobnica nepoznatih vojnika, toranj sa zastavom, otvoreni prostor i jezero, parking, konferencijske sale, džamija, biblioteka i muzej Panorama. Glavna zgrada muzeja sastoji se od paviljona sala, a svaki prikazuje određeni rata kroz mnoge monitore, video projektore, hologramske vitrine i neke druge moderne tehnologije.
Glavni dio muzeja čini povezana izložba koja kroz timeline vodi posjetioce od Iransko-iračkog rata, kojeg u Iranu definišu kao "nametnuti rat" ili "sveta odbrana", preko svih sukoba na Bliskom istoku proteklih decenija.
Značajan dio muzeja je posvećen palestinskom otporu protiv izraelske okupacije, a od država izvan Azije samo je Bosna i Hercegovina prikazana kroz postavku posvećenu opsadi Sarajeva s replikom Tunela spasa.
Dio muzeja posvećen BiH je otvoren početkom 2021. godine uz prisustvo ambasadora BiH.
Tu su i predmeti vezani za djetinjstvo u ratnim okolnostima, genocid u Srebrenici, razaranje Mostara kao i sadržaji posvećeni značajnim ličnosti od prvog predsjednika predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića do devet heroja odlikovanih Ordenom heroja oslobodilačkog rata.
Iako je Iran tek izašao iz krvavog rata s Irakom pružio je ogromnu podršku Bosni i Hercegovini u njenoj borbi za nezavisnost. To je za njih bila prva prilika da pomažu jedan muslimanski narod izložen agresiji. Na tom putu u BiH su stradale četiri osobe iz Irana koji su predstavljeni u ovom muzeju.
Zanimljivo je da kustosi u sklopu predstavljanja djela muzeja posvećenog BiH ističu činjenicu da je upravo jedan Iranac predložio da se kroz kopanje tunela umanji pritisak tokom opsade Sarajeva.
Vrijednost ove postavke je u tome što je to jedni muzej izvan Bosne i Hercegovine koji je posvećen periodu agresije. Odluku da se u sklopu Muzeja revolucije obradi agresija na RBiH donijela je uprava grada Teherana pod čijoj je nadležnosti muzej. Oni su kontaktirali Institut Ibn Sina koji djeluje u Sarajevu od 1996. godine da im koordinira proces istraživanja i realizacije postavke.
Iz Instituta Ibn Sina su za Anadolu pojasnili način na koji su pomogli da se što vjernije uradi replika Tunela spasa i drugih segmenata izložbe u šta se mogu posjetioci koji su vidjeli izvornu lokaciju sami uvjeriti.
Kroz ovaj projekat Institut Ibn Sina dokazao svoju ključnu ulogu nacionalnog i kulturnog mosta između dvije bratske države.
Ova muzejska postavka je zasigurno najreprezantivniji pokazatelja historijske i duhovne veze Irana i Bosne i Hercegovine.
Kustosi muzeja pojašnjavaju da su postavke dinamične s obzirom na promjene u regiji, a da svaki posjetilac može donirati predmete koji se uklapaju u izložbe. U tom kontekstu iz Instituta Ibn Sina kažu da građani mogu u njihove prostorije dostaviti predmete koji svjedoče agresiji na RBiH koje će oni proslijediti u Teheran i time proširiti izložbeni dio posvećen agresiji na RBiH.