Dan Ašure obilježava sjećanje na šehidsku pogibiju Imama Husejna u tragičnoj bitci na Kerbeli 10. oktobra 680. (10. Muarrema 61. god. po hidžri).
Uprkos činjenici da su od te tragedije prošla stoljeća, ona nastavlja inspirirati ogroman broj šiitskih i drugih muslimana, pa čak i nemuslimana širom svijeta da krenu stopama Imama Husejna u svojoj borbi za nezavisnost i pravdu.
Imam Husejn, Poslanikov (s.a.v.a) unuk je bio poznata muslimanska ličnost u Medini. Bio je priznat po svojoj pobožnosti i vrlinama. U isto vrijeme, u Damasku, glavnom gradu Umejadskog hilafeta, odvijala se sukcesija u kojoj je Muavija imenovao Jezida za novog halifu, u potezu koji je šokirao islamski svijet jer Jezid nije bio kvalifikovan da zapovijeda novonastalim islamskim sistemom.
Tragedija na Dan Ašure je događaj koji je trajao oko pola dana. Međutim, to je bio ključni trenutak u historiji. Bilo je mnogo pokušaja da se zaborave događaji Ašure, ali mnogi to nikada nisu učinili. Umjesto toga, milioni danas plaču slušajući tužne spjevove o nepravdi koja je počinjena nad Imamom Husejnom, stičući ključne lekcije iz historije.
Šiitski muslimani sprovode posebne rituale tokom prvih 10 dana Muharrema.
Stotine hiljada hodočasnika iz Irana i drugih zemalja posjetili su tim povodom sveti irački grad Kerbelu - gdje se nalazi harem Imama Husejna - kako bi mu odali počast i obilježili Ašuru.
Žaljenje se obilježavanja nošenjem crne odjeće i prekrivanja ulica, džamija, tekija, pa i kuća, zastavama žalosti.
Ašura se na sličan način obilježava i u drugim zemljama sa značajnim šiitskim zajednicama, uključujući Irak, Afganistan, Azerbejdžan, Bahrein, Liban, Pakistan, Saudijsku Arabiju i Siriju, Jemen, te Tursku.
Iranci širom zemlje održavaju povorke žalosti i slušaju elegije u spomen na Ašuru, dok dobročinitelji dijele zavjetnu hranu i piće, općenito poznatu kao "nazri".
Kiosci i štandovi su postavljeni širom glavnog grada Teherana, sa više od 14.000 udruženja pod nazivom "hej'at" zvanično registrovanih za proizvodnju hrane i pića, uključujući čaj i voćne sokove.
Gotovo da nema osobe u Iranu koja ne učestvuje u ritualima sjećanja na kerbelsku tragediju; čak su i nemuslimani često uključeni u događaje sa komšijama muslimanima.
Na ulicama se izvodi posebna vrsta predstave - ta'zieh - koja je upisana na na UNESCO-ovu Listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva u novembru 2010.
Ta’zieh predstavlja vrstu drame koja prikazuje događaje na Ašuru i datira iz 9. stoljeća.
Ceremonije Muharrema simboliziraju vječni i nepokolebljivi stav istine protiv laži i borbe čovječanstva protiv nepravde, tiranije i ugnjetavanja.