- Gurbi je bošnjački pjesnik sufijske orijentacije s kraja XVII i početka XVIII stoljeća o čijem se životopisu vrlo malo zna. „A zna se onoliko koliko je on o sebi napisao u Divanu. Pripadao je bektašijskom i nakšibendijskomderviškom redu. Imao je tekiju u Novom Pazaru i njegovo turbe se nalazi u gradskom mezaristanu Gazilar u Novom Pazaru - naglasio je prof. Šemsović.
Govoreći o sadržaju Divana prof. Šemsović podsjeća kako je sufijska poezija dosta hermetična jer govori o ljubavi i svi simboli koji se u njoj pojavljuju jesu ljubav čovjeka prema Bogu. Kao i drugi pjesnici u svojim divanima i Gurbi pjeva o simbolu ženske ljepote, zanesenosti, koristi motive svijeće, kapi, mora, solufa, vina itd..
- Sve što se pojavljuje ima jedan jedini razlog slavljenja Božanske ljepote. Sufijska poezije je kreirala stav, da sve ono što na zemlji postoji, a da je lijepo, je zapravo refleksija Božanske ljepote - ističe prof. Šemsović.
Gurbi u Divanu, pojašnjava Šemsović ima i pjesama koje nisi samo o sakralnog već i profanog tipa.
- U tim pjesma kaže da je njegov rodni kraj Novi Pazara, a da je njegova domovina Bosna. Postoje pjesme napisane kao pohvale kahve. Nadalje u drugim pjesmama uči dovu za spas žitelja Novog Pazara, o svom duhovnom putu, o proljeću. Mi kroz razvoj Divana možemo pratiti i njegovo sazrijevanje kao osobe, jer ga počinje pisati kad mu je bilo 25 godina i nastavlja u naredih 50 godina - kazao je prof. Šemsović.
Divan je objavljen u izdanju mostarske izdavačke kuće Baština duhovnosti. Nakon Mostara uslijedit će promocije i u Sarajevu i Novom Pazaru kako bi ovaj pjesnik bio dostupan za proučavanje široj čitalačkoj publici i kako bi našao svoje mjesto u svim sferama kulturnih prožimanja Bošnjaka.
- Ahmed Gurbi baba je jedno veliko ime koje nije poznato u širim razmjerima a zaslužuje da bude - govoreći o motivima objavljivanja prevode Divana rekao je direktor ove izdavačke kuće Amar Imamović. Divan je na bosanski jezik preveo Sead Ibrić.