Sučeljavanje Istoka i Zapada u ukrajinskoj krizi

Sučeljavanje Istoka i Zapada u ukrajinskoj krizi

ABNA24: Ukrajina je nakon Rusije najveća država u Evropi od koje veliki interes imaju i Istok i Zapad, te se stoga i stav zapadnih i istočnih zemalja o krizi u Ukrajini razlikuje, jer svaka zemlja kako bi učvrstila svoju moć i očuvala ravnotežu snaga nastoji ostvariti svoj uticaj i dominaciju nad ovom zemljom, kako bi na taj način mogla diktirati svoju moć rivalu. Ova zemlja ima najveću vojsku u Evropi nakon Rusije. Ukrajina je 23. avgusta 1991. godine proglasila potpunu nezavisnost od Sovjets.

Važnost Ukrajine za Istok i Zapad od strateške je važnosti jer sama Ukrajina nema istaknutu ekonomiju ili političku težinu na globalnoj sceni. Korijeni ukrajinske krize moraju se tražiti u prethodnim godinama. Godine 2014., nakon izbijanja krize i nemira u ovoj zemlji, Rusija je referendumom pripojila poluotok Krim svojoj teritoriji. I nakon pripajanja poluotoka Krima Rusiji, unutarnja kriza u Ukrajini i njezini sporovi s Rusijom su dosegli vrhunac tokom posljednjih nekoliko godina, a sada je ova kriza dovela do sučeljavanja Istoka i Zapada u Ukrajini. Trenutna kriza u Ukrajini rezultat je prisutnosti ruskih snaga na granici s Ukrajinom i potpore separatista, kao i članstva Ukrajine u NATO-u.

Razlozi izbijanja krize u Ukrajini

Od konca prošle godine rusko vojno grupisanje u blizini ukrajinske granice dovelo je do eskalacije vojne napetosti između dvije zemlje, dok se samoproglašene republike „Lugansk“ i „Donjeck“ u istočnoj Ukrajini nalaze pod kontrolom Moskve. Rusija – kako bi se spriječile buduće napetosti ili mogući sukobi u ukrajinskoj strateškoj regiji – traži garanciju zapadnih zemalja da se Ukrajina neće pridružiti NATO-u, kao i da američke rakete neće biti raspoređene na teritoriji ove zemlje koja graniči s Rusijom.

Rusija je više puta izrazila zabrinutost zbog članstva Ukrajine u NATO-u. Jer, ako Ukrajina uđe u NATO, američke rakete za nekoliko minuta mogu doći do neba Moskve, a to predstavlja prijetnju po sigurnost Rusije. Rusija je u međuvremenu upozorila da bi mogla poduzeti vojnu akciju ukoliko Zapad ne pristane na njezine zahtjeve, uključujući neulazak Ukrajine u NATO.

Kako tenzije između Moskve i Kijeva eskaliraju, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova upozorio je tokom svog govora da je evropska sigurnost dovedena u pitanje i da bi Zapad trebao prestati isporučivati oružje Ukrajini. Ukrajinski separatisti Donbarsa povezani s Rusijom kažu da ukrajinska vlada, uz pomoć američkih savjetnika, planira napad, premda postoje dokazi posljednjih mjeseci da se Rusija sprema napasti na Ukrajinu.

Kriza 2014. godine i otcjepljenje poluotoka Krima od Ukrajine

Promjene u Ukrajini 2014. godine dovele su do rušenja stare i formiranja nove vlade. Nakon ukrajinske krize 2014. godine, ruske snage su prvo neslužbeno ušle na južni i autonomni poluotok Krim, i naravno, nakon što je Vladimir Putin dobio dopuštenje parlamenta, pojačala se vojna intervencija u Ukrajini kako bi se osigurala sigurnost njezinih građana i ruske snage su u nekoliko etapa ušle na ovaj poluotok i okupirale njegove važnije dijelove.

Referendum koji je održan 16. marta 2014. godine, na kojem se stanovništvo Krima izjašnjavalo o autonomiji i pripajanju Rusiji, 96,77% stanovništva se izjasnilo o odvajanju od Ukrajine i pripajanju Rusiji. Prema izvještaju promatrača na ovom referendumu učestvovalo je više od 80% onih s pravom glasa.

Nakon pripajanja Krima Rusiji, većina zapadnoevropskih zemalja, kao i Amerika, nazvale su ovaj događaj vojnom okupacijom Krima od strane Rusije. Odnosi između Kijeva i Moskve zategnuti su od 2014. godine, a kako napetosti rastu i dalje postoji opasnost od izbijanja rata.

Slanje snaga posredstvom Rusije u Ukrajinu

Raspoređivanje ruskih vojnika na ukrajinskoj granici naglo je povećalo napetost u regiji. Rusija je posljednjih sedmica poslala na desetine i stotine hiljada vojnika na svoju granicu s Ukrajinom, što je u Evropskoj uniji povećalo zabrinutost vezano za rusku vojnu invaziju na Ukrajinu. Pri tome je Moskva optužila Ukrajinu za provokativne radnje.

Reakcija Ukrajine na raspoređivanje ruskih snaga na njenoj granici

Ukrajina je još jednom proširila prisutnost NATO-a u zemlji kao uzvratni korak za slanje ruskih vojnika na svoje istočne granice. Prema zakonu usvojenom u Kijevu u utorak, 14. decembra, naredne godine, kao i ove godine, snagama NATO-a s 4000 vojnika, od kojih su polovina Amerikanci, bit će dozvoljeno stacioniranje na teritoriji Ukrajine tokom cijele godine, a to povlači za sobom i dozvolu za raspoređivanje opreme, te su se NATO trupe proširile u Ukrajini, sa 10 aviona i helikoptera na 40 aviona. Također, dozvoljeno je i prisustvo 20 brodova NATO-a u ukrajinskim vodama. NATO trupe obučavaju ukrajinske snage od 2015. godine za borbu protiv separatista koje podržava Rusija na istoku zemlje.

Stav različitih zemalja o krizi u Ukrajini

Rusija

Rusija pažljivo prati razvoj događaja u Ukrajini i nedavno je poslala više od 100.000 vojnika i opreme na svoju granicu s Ukrajinom, i zbog izražavanja zabrinutosti različitih zemalja Rusija je izjavila da nikada ne namjerava napasti Ukrajinu.

Zapadne zemlje

Zapadne zemlje upozorile su Rusiju da će se u slučaju napada na Ukrajinu suočiti s ozbiljnim posljedicama.

Amerika

Nakon što je Rusija uputila snage na granicu sa Ukrajinom, Amerika je 8.500 svojih vojnika stavila u stanje pripravnosti… Sjedinjene Države su saopćile da zbog onoga što nazivaju „prijetećim ponašanjem“ Rusije zahtijevaju sastanak Vijeća sigurnosti UN-a kako bi se riješila ukrajinska kriza. Dužnosnici Bijele kuće izjavili su da kako oni bez oklijevanja rade na iznalaženju diplomatskih načina u cilju smanjenja tenzija, da i Vijeće sigurnosti treba u potpunosti analizirati situaciju i uzeti u obzir kakvu bi opasnost po Ukrajinu, Rusiju, Evropu te obaveze i temeljna načela Međunarodnog poretka, predstavljao ponovni napad Rusije na Ukrajinu.

Velika Britanija

Britanija je optužila Rusiju da pokušava uspostaviti marionetsku vladu u Ukrajini.

Podrška zemalja članica NATO-a Ukrajini

Nekoliko sati nakon što je najavljeno da će ruske trupe biti upućene na granicu s Ukrajinom, nekoliko zemalja članica NATO-a, uključujući Dansku, Španiju, Francusku i Nizozemsku, objavilo je da će poslati snage pojačanja za odbranu i odvraćanje od mogućeg ruskog napada na istočnu Evropu.

Francuska

Francuski ministar vanjskih poslova izjavio je: „Novi napad na teritorijalni integritet Ukrajine mogao bi imati dalekosežne strateške posljedice“, te je upozorio da bi takav potez Rusija mogla skupo platiti.

Njemačka

Njemački ministar vanjskih poslova obraćajući se Parlamentu ove zemlje rekao je da zapadne zemlje spremaju paket sankcija protiv Rusije, koji bi mogao uključivati pokretni plinovod Sjeverni tok 2. Međutim, on je dao prioritet diplomatiji.

Kina

U telefonskom razgovoru sa svojim američkim kolegom Anthonyjem Blinkenom, kineski ministar vanjskih poslova podržao je „logičnu zabrinutost Rusije oko Ukrajine“ i pozvao sve strane da se suzdrže od bilo čega što bi moglo dovesti do eskalacije napetosti.

Sučeljavanje Zapada i Istoka oko ukrajinske krize

Kriza između Rusije i Ukrajine traje oko osam godina, a Ujedinjeni narodi procjenjuju da je u ratu do sada poginulo 13.000 ljudi. Zbog važnosti političkog i ekonomskog liderstva koje ima Ukrajina i za Zapad i za Istok, može se reći da je ukrajinska kriza poprište sučeljavanja i konfrontacije između Zapada i Istoka, pri čemu dvije strane žele pokazati svoju moć prema rivalu. Stacioniranje desetine hiljada ruskih vojnika na ukrajinskim granicama posljednjih je sedmica izazvalo veliku zabrinutost zbog eventualnog početka međunarodnog rata.

Američki predsjednik Joe Biden upozorio je da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu narednog mjeseca. Prema riječima američkog predsjednika, ruska invazija na Ukrajinu imat će dalekosežne posljedice po svijet. On je, također okarakterisao eventualnu rusku invaziju na Ukrajinu kao najveću kopnenu invaziju od Drugog svjetskog rata. Rusija kaže da ne želi invaziju na Ukrajinu i optužuje Sjedinjene Države za eskalaciju napetosti. Rusija širenje NATO-a prema svojim granicama vidi kao prijetnju i želi garancije da se Ukrajina neće pridružiti NATO-u.

Dužnosnici Bijele kuće trenutnu krizu između Rusije i Ukrajine pripisuju agresivnoj politici Moskve. Joe Biden i lideri evropskih i američkih saveznika istaknuli su na videokonferenciji da će u slučaju ruske invazije na Ukrajinu uvesti najoštrije sankcije toj zemlji.

The New York Times je također izvjestio da se Sjedinjene Države savjetuju s proizvođačima nafte i plina kako bi u slučaju da Rusija prekine izvoz goriva evropskim zemljama nadoknadile nestašicu goriva. Ranije je britanski premijer Boris Johnson upozorio Rusiju da bi jedna od mogućih kazni za agresiju na ukrajinski teritorij bila odsjecanje pristupa Moskvi međunarodnom bankarskom sistemu.

Ukrajina se posljednjih godina bori s raznim političkim i ekonomskim krizama, a promjene koje su se dogodile 2014. godine i koje su dovele do otcjepljenja poluotoka Krima od Ukrajine, s jedne strane povećale su napetosti između Ukrajine i Rusije, a s druge strane na međunarodnoj sceni izazvale su sučeljavanje i pregrupisavanje Zapada i Istoka, a ostaje za vidjeti može li u budućnosti diplomatija riješiti ukrajinsku krizu ili da se Zapad i Istok nađu pred ratom velikih razmjera.

(PISJournal)


Pošaljite Vaš komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Potrebna polja su označena sa *

*