SAD i EU tvrde da podržavaju nuklearni sporazum, ali se oglušuju na zahtjeve Irana

    SAD i EU tvrde da podržavaju nuklearni sporazum, ali se oglušuju na zahtjeve Irana

ABNA24: – Evropska unija i Sjedinjene Američke Države uporno ponavljaju da podržavaju nuklearni sporazum s Iranom, koji je Vašington napustio 2018.god, zajednički izražavjući „zabrinutost“ u vezi sa zakonskim kontramjerama koje poduzima Teheran, ne spominjući koja je strana uopšte i kako izazvala diplomatsku krizu vezanu za sporazum.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji s američkim državnim sekretarom Antonijem Blinkenom u Briselu u srijedu, evropski šef vanjske politike, Žosep Borelj, rekao je da nuklearni sporazum, službeno nazvan Zajednički sveobuhvatni plan akcije „ostanje ključno postignuće multilateralne diplomatije uprkos postojećim teškoćama“.

On je dodao da je sporazum „remek-djelo diplomatije“ uprkos poteškoćama, koje su prouzrokovane nakon što su se Sjedinjene Države jednostrano povukle iz sporazuma.

„Kao koordinator nuklearnog sporazuma, pozdravljam potvrdu Sekretarijata da su se Sjedinjene Države spremne uključiti se, kao i izglede američkog povratka u nuklearni sporazum. Radit ćemo na tome“ – izjavio je Borelj.

On je izrazio zabrinutost zbog nastavka iranskog odmicanja od svojih nuklearnih obaveza pod sporazumom i dodao da EU i SAD u potpunosti podržavaju rad Međunarodne agencije za atomsku energiju da verifikuje nuklearne aktivnosti Teherana.

Dvije strane su, međutim, zaustavile isticanje osnovnog uzroka situacije oko iranskog sporazuma, koji je započeo u maju 2018. godine, kada su se SAD pod bivšim predsjednikom Trampom povukle iz sporazuma i uvele Iranu najteže ikad sankcije kao dio njegovog takozvanog "maksimalnog pritiska", koji je uzalud pokušavao natjerati Iran da se vrati za pregovarački stol za razgovore o "boljem dogovoru".

Iran je nastavio u potpunosti poštivati ​​dogovor godinu dana nakon povlačenja SAD-a prema preostalim stranama kako bi nadoknadio odsustvo Vašingtona i suočio se s obnovljenim sankcijama.

Međutim, uprkos tome što usmeno podržavaju sporazum, evropske strane sporazuma - Francuska, Britanija i Njemačka - na kraju su podlegle pritisku Vašingtona i nisu ispunile svoje obaveze prema Teheranu.

To je podstaklo Teheran da započne sa nizom kontramjera u nekoliko faza kao dio svojih zakonskih prava utvrđenih u članovima 26. i 36. nuklearnog sporazuma. Najnovija takva mjera bila je zaustavljanje provedbe Dodatnog protokola, što je usvojeno u iranskom parlamentu.

Novi američki predsjednik Džo Bajden više je puta govorio o spremnosti da se ponovno pridruži iranskom sporazumu, ali u praksi se do sada držao uzaludne Trampove kampanje pritiska. Vašington kaže da bi se Teheran trebao potpuno uskladiti s dogovorom prije nego što se SAD vrate.

Iran je u više navrata jasno dao do znanja da više ne može vjerovati SAD-u, pozivajući Vašington da se ponaša odgovorno kao stranka koja je bacila sporazum u krizu i ukinula sankcije kako bi povratila pravo da bude stranka nuklearnog sporazuma.

Čelnik islamske revolucije ajatullah Sejjid Ali Hamenei rekao je u nedjelju da Sjedinjene Države prvo moraju ukinuti sve sankcije koje su izrekle Teheranu nakon jednostranog istupanja iz nuklearnog sporazuma prije nego što se Islamska Republika vrati u potpunosti svojim obavezama prema sporazumu.

Prema zajedničkom saopštenju za medije o sastanku Borelja i Blinkena, američki državni sekretar još je jednom izjavio da je Vašingon spreman ponovno se uključiti u „značajnu“ diplomatiju kako bi postigao uzajamni povratak punoj provedbi nuklearnog sporazuma od strane Sjedinjenih Država i Irana.

Navodi se da su dvije strane izrazile podršku tekućim diplomatskim naporima i kontaktima Borelja kao koordinatora nuklearnog sporazuma sa svim relevantnim partnerima kako bi se osigurala puna provedba sporazuma i ukidanje sankcija koje su SAD uvele Iranu.

"Sjedinjene Države izrazile su spremnost da se s tim ciljem uključe u diskusije orijentirane na rezultate", dodaje se u izjavi.

U februaru je ajatullah Hamenei potvrdio da Iran ovoga puta neće prihvatiti puka usmena obećanja u slučaju nuklearnog sporazuma iz 2015. godine i da ostale strane trebaju da preduzme konkretne mjere, s obzirom na brojne slučajeve nepoštivanja sporazuma s njihove strane.

 


Pošaljite Vaš komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Potrebna polja su označena sa *

*