Njemački mediji: Lažima EU mora doći kraj, neće biti punopravnog članstva Zapadnog Balkana

Njemački mediji: Lažima EU mora doći kraj, neće biti punopravnog članstva Zapadnog Balkana

ABNA24:- "Proširenje Evropske unije mora generalno se zaustaviti! Evropskim lažima Zapadnom Balkanu mora doći kraj“, naslovi su, koji su se između ostalog, mogli pročitati na naslovnicama njemačkih medija nakon Samita EU-Zapadni Balkan održanom u Sloveniji.

Ugledni njemački list "Welt" piše da je "i na ovom samitu država EU i šest država zapadnog Balkana bilo isto kao i uvijek – sporilo se oko toga da li bi te zemlje trebalo da računaju sa ’evropskom perspektivom’ ili ’obećanjem daljeg proširenja’. Za razliku od ranijih godina, ovoga puta su zemlje Zapadnog Balkana dobile neodređeno obećanje i mnogo toplih riječi: ’Držite kurs, ne odustajte, nastavite tako. Cilj je pred očima’, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. I dodala: ’Mi smo evropska porodica’.“

Autor teksta, međutim, postavlja pitanje: "Po kom osnovu Gruzija i Ukrajina nisu dio te porodice“, i "ko određuje šta spada u ’evropsku porodicu’: geografija, istorija ili političke kalkulacije?“

"Evropljani su temeljito zeznuli proširenje“

U tekstu se također podsjeća na 2003. i samit u Solunu kada je EU dala "euforična obećanja“ o proširenju, kako se otada vode mukotrpni pregovori sa Srbijom i Crnom Gorom, a kako Albanija i Sjeverna Makedonija "čeznu da otpočnu“ pregovore. "A Kosovo, koje priznaju samo 22 od 27 zemalja EU, i Bosna i Hercegovina, zemlja koju sve više podriva "država u državi" – Republika Srpska sa dominantnim ruskim uticajem – već dugo sanjaju o kandidatskom statusu.“

"Ono što je sigurno jeste da su Evropljani temeljito zeznuli proširenje EU na Zapadni Balkan“, ocjenjuje Welt, ali i dodaje da za to nije kriv samo Brisel, već i zemlje kandidati.

U tekstu se postavlja i pitanje šta je EU pogrešno napravila u pogledu Zapadnog Balkana. "Pored obećanja o pristupanju, tu je i tehnokratsko uspostavljanje tzv. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je trebalo da čvršće veže region za EU. Tu je ponuđen kompletan program briselske birokratije: godišnji samit, Vijeće pridruživanja, Odbor za pridruživanje, Parlamentarni odbor forumi građanskog društva. Tako bi trebalo da izgledaju savršeni članovi po tzv. kopenhaškim kriterijumima, koji se drže demokratskih principa, institucionalno su utvrđeni i ekonomski u potpunosti razvijeni“, piše Welt i naglašava da je istovremeno veoma malo novca investirano u taj region.

"U vrzinom kolu“

O problemu šest balkanskih zemalja list citira i direktoricu istraživačkog odeljenja berlinske Fondacije za nauku i politiku Barbaru Lipert: "One su uhvaćene u vrzino kolo lošeg upravljanja i ekonomske i socijalne bijede“.

U tekstu se ističe da loša ekonomska situacija dovodi do emigracije i samim tim odgovarajućeg gubitka kvaliteta. "To stvara rastrzana društva sa korumpiranim strukturama, kriminalom raširenim do najviših nivoa vlasti i poluautokratskim liderima poput Aleksandra Vučića (Srbija), Edija Rame (Albanija) i Mila Đukanovića (Crna Gora).“

"Sramota je“, naglašava se u tekstu, "da se EU udvara akterima poput srpskog predsjednika Vučića koji hvali Kinu, sa Rusijom održava vojne manevre, ima ministra vanjskih poslova koji gaji velikosrpske fantazije, oštro postupa prema opoziciji u zemlji i zaključuje privredni sporazum sa Euroazijskom unijom kojom dominira Rusija“.

Također se napominje da je jaz između pojedinih balkanskih zemalja i dalje dubok, da je nepovjerenje veliko, a spremnost na saradnju osrednja. "Važno bi bilo da tih šest zemalja konačno uspostave regionalno tržište, umjesto da se u svim problemima oslanjaju na EU.“

"Proširenje se mora generalno zaustaviti“

List Welt zato zaključuje: "Proširenje EU mora generalno da se zaustavi! Evropskim lažima Zapadnom Balkanu mora doći kraj. Umjesto da vještački održavaju iluzije o pristupanju, Evropljani bi trebalo da kažu istinu, kako te ljude ne bi i dalje razočaravali i time sukcesivno destabilizirali region. Jasna poruka mora biti: neće biti punopravnog članstva. U slučaju Zapadanog Balkana troškovi integracije bili bi previsoki, pa bi unutar Unije doveli do borbe oko raspodjele sredstava i nastavili da erodiraju ionako krhku tvorevinu EU. Zemlje Zapadnog Balkana moraju razviti snažnu volju za reformama i pomirenjem, umjesto da se bave himerom budućeg pristupanja“, zaključuje Velt, uz dodatak da je "važno da se region i dalje podržava iznosima koji se mjere milijardama“.

"Najavljenih 30 milijardi eura za narednih sedam godina su korak u pravom smjeru. Postoji opasnost da se Kina, Rusija i Turska rašire po regionu Zapadnog Balkana, ali je ona marginalna. Rusiji nedostaje novac, a iskustva koja zemlje imaju sa Kinom su razočaravajuća“, zaključuje se u tekstu, prenosi DW.

(Klix.ba)


Pošaljite Vaš komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Potrebna polja su označena sa *

*