Prema Međunarodnoj novinskoj agenciji Ahlul Bayt (ABNA), Sinajsko poluostrvo je posljednjih sedmica postalo osjetljiva tačka; tako da se potreba Egipta da osigura svoje granice nakon rata u Gazi poklopila s rastućom zabrinutošću Izraela zbog promjene ravnoteže snaga i vojne disperzije u regiji.
Kairo vidi jačanje svog prisustva istočno od Sueckog kanala kao odbrambenu mjeru za suzbijanje terorizma i krijumčarenja, ali Tel Aviv to vidi kao kršenje sigurnosnog aneksa Sporazuma iz Camp Davida.
U međuvremenu, posljedice rata u Crvenom moru vrše pritisak na brodarstvo, a vježba "Bright Star 2025", koju sponzoriraju SAD i Egipat, razotkrila je širu mrežu saveza.
Izrael pokušava izvršiti pritisak na Egipat putem Washingtonovih kanala. Istovremeno, Egipat insistira na legitimnosti raspoređivanja svojih trupa u skladu s mehanizmima Sporazuma iz Camp Davida.
Planovi za raspoređivanje egipatskih trupa na Sinaju
Jedan američki medij nedavno je otkrio da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu zatražio od Washingtona da izvrši pritisak na Kairo tvrdeći da je Egipat počinio "fundamentalna kršenja" sigurnosnog aneksa Sporazuma iz Camp Davida (1979).
Web stranica Axios, pozivajući se na izraelske i američke zvaničnike, napisala je da je Netanyahu predstavio popis egipatskih aktivnosti na Sinaju američkom državnom sekretaru Marku Rubiu, nazivajući ih fundamentalnim kršenjem sporazuma.
Kao odgovor na ovu akciju, Egipatska informativna agencija je u saopštenju od 21. septembra naglasila da su egipatske snage stacionirane na Sinaju i da je svrha ovog prisustva osiguranje granica i koordinacija s mirovnim strankama.
Međutim, izraelski zvaničnici kažu da je obim egipatskog vojnog prisustva na Sinaju "daleko veći" od onoga što je dogovoreno u bilateralnim sporazumima prošle godine.
Podjela Sinaja i egipatske vojne akcije
Sigurnosni aneks egipatsko-izraelskom mirovnom sporazumu dijeli Sinajsko poluostrvo na tri zone:
Zona A u blizini Sueckog kanala, koja omogućava raspoređivanje pune vojne divizije.
Zona B, gdje su dozvoljeni samo lahko naoružani graničari.
Područje C, uz granicu, smatra se civilnim i u njemu je dozvoljeno prisustvo samo policije sa individualnim oružjem.
Terenski dokazi pokazuju da je Egipat od početka 2024. godine povećao svoju vojnu spremnost i opremu na kontaktnim linijama Rafah, Šeik Zuveid i sjeveroistočni Sinaj. Cilj ovih mjera je blokiranje krijumčarskih ruta i suprotstavljanje ostacima terorističkih grupa, kao i sprječavanje bilo kakvog prisilnog raseljavanja stanovništva iz Gaze.
Izvještaji ukazuju na to da je egipatska vojska ojačala svoje oklopne jedinice i vojna vozila uoči širenja izraelske operacije u Rafahu. Satelitski snimci također pokazuju da je Egipat počeo poravnavati tlo, graditi zid i stvarati veliku tampon zonu duž granice.
CNN je 6. februara 2024. izvijestio da je „Egipat izgradio tampon zonu široku više od dvije milje i zid u blizini Rafaha.“ Reuters je također 10. februara izvijestio da je egipatska vojska rasporedila oko 40 tenkova i oklopnih transportera u blizini granice s Gazom.
Stav Izraela
„Egipatske akcije na Sinaju su vrlo opasne i duboko smo zabrinuti“, rekao je izraelski zvaničnik, a prenio ga je web stranica Axios, dodajući da egipatska vojna ekspanzija uključuje stvaranje infrastrukture koja bi se mogla koristiti za ofanzivne operacije.
Visoki izraelski zvaničnici također su za režimsku televiziju Kanal 12 rekli da je jačanje egipatskog vojnog prisustva na Sinaju postalo „još jedna velika tačka napetosti“ između dvije strane, a direktni kontakti između Tel Aviva i Kaira do sada nisu dali nikakve rezultate, što je navelo Izrael da se obrati Washingtonu za daljnji pritisak.
David Joffrin, bivši izraelski ambasador u Egiptu, upozorio je u članku od 23. septembra da je Egipat postepeno oslabio sigurnosni aneks Sporazuma iz Camp Davida tokom godina nametanjem novih realnosti na terenu. Naglasio je da su nedavni događaji u Gazi dali Egiptu izgovor da ojača svoje vojno prisustvo na Sinaju na neviđen način, što bi moglo dovesti do direktnog sukoba između dvije strane.
Joffrein je također dodao da egipatski zvaničnici koje je sreo tokom svog boravka u Kairu vjeruju da je došlo vrijeme za ukidanje vojnih ograničenja na Sinaju, stav koji su više puta izrazili egipatski vojni oficiri, a posebno predsjednik Abdel Fattah al-Sisi.
Diplomatska napetost
Kako su se napetosti u ovom slučaju pojačavale, komentari izraelskog premijera Benjamina Netanyahua o snu o "Velikom Izraelu" izazvali su kontroverze, a Kairo je osudio te komentare i zatražio službeno objašnjenje.
Egipat je prethodno oštro reagirao na Netanyahuove komentare o mogućnosti preseljenja Palestinaca iz Pojasa Gaze preko graničnog prelaza Rafah. Egipatsko ministarstvo vanjskih poslova je u saopštenju naglasilo da se „svaki poziv ili referenca na raseljavanje palestinskog naroda, bilo prisilno ili dobrovoljno, potpuno odbacuje i oštro osuđuje, jer predstavlja jasno kršenje međunarodnog humanitarnog prava i predstavlja zločin etničkog čišćenja prema međunarodnim dokumentima, uključujući Ženevske konvencije.“
Kairo također još nije prihvatio novog izraelskog ambasadora, a Egipat nema ambasadora u Tel Avivu, što su posmatrači vidjeli kao znak hladnoće odnosa između dvije strane.
Budućnost egipatsko-izraelskih odnosa
Egipat ne krije svoju zabrinutost zbog nastavka rata u Gazi i tekućih izraelskih napada u regiji. Ove zabrinutosti nisu povezane samo sa sigurnošću, u pitanju su egipatski nacionalni interesi, što bi moglo uticati i na sudbinu mirovnog sporazuma između strana.
Izjave egipatskog predsjednika i stav Kaira
Egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi je na Arapsko-islamskom samitu u Dohi naglasio: „Ono što se trenutno dešava remeti mogućnosti za mir, ugrožava vašu sigurnost i sigurnost naroda u regionu i stvara nove prepreke svakom novom mirovnom sporazumu, pa čak i čini postojeće sporazume neefikasnim.“
Egipat je također odbacio prijedloge da izraelske snage ostanu na granici Gaze. Egipatsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je 18. septembra 2024. da „Egipat ne prihvata prisustvo izraelskih snaga na granici Gaze, niti bilo kakvu promjenu sigurnosnih aranžmana prije rata.“
David Goffrin, bivši izraelski ambasador u Egiptu, osvrnuo se na nedavne izjave al-Sisija na samitu, gdje je egipatski predsjednik Izrael nazvao „neprijateljem“. Ovaj potez je bio bez presedana od potpisivanja mirovnog sporazuma. Goffrin je to opisao kao odraz egipatskog potisnutog bijesa, kako zbog razornog rata u Gazi, tako i zbog izraelskog kašnjenja u odobravanju ogromnog plinskog sporazuma vrijednog 35 milijardi dolara.
Prema Goffrinu, eskalacija izraelskih napada u Gazi i egipatska zabrinutost zbog potencijalnog priliva izbjeglica potaknuli su Kairo da pojača svoje vojno prisustvo u Rafahu, potez koji bi mogao biti početak trajne promjene u ravnoteži snaga na Sinaju.
Proširenje egipatskog vojnog prisustva
Goffrin je upozorio da bi nastavak ovog trenda mogao dati Egiptu priliku da iskoristi situaciju i proširi svoje vojno prisustvo te ga održi čak i nakon završetka rata, proces koji podsjeća na postepenu eroziju sigurnosnog aneksa Sporazuma iz Camp Davida.
U takvoj situaciji, rekao je, Izrael se ne može osloniti na multinacionalne snage stacionirane na Sinaju ili čak na pritisak SAD-a da vrati Egipat u njegove prethodne granice, a to bi moglo suočiti Izrael s novom stvarnošću: jačom i raširenijom egipatskom vojskom na njegovim južnim granicama.
Stručnjaci predviđaju da će Izrael nastaviti povećavati svoje međunarodno praćenje i diplomatsku konfrontaciju, uključujući i pritisak na Washington i evropske prijestolnice da zaustave ono što naziva "fundamentalnim kršenjima" od strane Egipta na Sinaju.
Goffrin je također upozorio da bi "alternativa Palestinskoj rivijeri u Gazi mogla biti nova vojna konfrontacija s Egiptom". Time je mislio da bi kontinuirana erozija sigurnosnog aneksa mogla vratiti sjenu direktne konfrontacije između dvije strane, prijeteći jednom od najznačajnijih dostignuća Izraela od potpisivanja mirovnog sporazuma prije više od četiri decenije.
Egipatsko-kineska vojna saradnja
Nasuprot tome, vojna saradnja između Kaira i Pekinga se povećala i geografski pokriva Sinajsko poluostrvo, posebno u oblasti sistema protivvazdušne odbrane i zajedničkih manevara.
Sedmični časopis "Al-Arab" izvijestio je, pozivajući se na vojne izvore, da je "Egipat prošle sedmice ojačao svoju protivvazdušnu odbranu na Sinaju kineskim HQ-9B sistemima, dok regionalne tenzije eskaliraju."
List "Israel Hayom" također je izrazio zabrinutost, pozivajući se na izraelske sigurnosne izvore, da su zajednički sastanci visokih egipatskih i kineskih zvaničnika prošlog jula uključivali pregled ugovora o naprednom naoružanju, uključujući ratne brodove i sisteme protivvazdušne odbrane.
U analitičkom članku prošlog aprila, izraelska televizija je opisala manevre "Orlovi civilizacije 2025." kao prvu veliku zajedničku egipatsko-kinesku zračnu vježbu u blizini granice, koja uključuje avione za rano upozoravanje i borbene avione; potez koji su posmatrači vidjeli kao stratešku promjenu u egipatskom vojnom stavu.
Iako su "Orlovi civilizacije" bili prva formalna zajednička zračna vježba između dvije zemlje, dvije strane su također nekoliko puta održale neformalne, prolazne pomorske manevre.
Your Comment