Na početku skupa, islamski učenjak Akbar Raushit je rekao: "Uništenje mezarja Bakij je gorak događaj ne samo za šiitske muslimane, već i za cijeli islamski svijet i muslimane".
Osmog ševvala se obilježava godišnjica rušenja kupola i spomenika na unuke Časnog Poslanika, s.a.v.a, na mezarju Bakij u Medini.
Raushit je podsjetio da je hazreti Imam Husein (a.s.) uvijek posjećivao mezarje Bakij; čak je svake sedmice posjećivao mezar imama Hasana (a.s.) na mezarju Bakij.
Navodeći da svi islamski mezhebi kritikuju vehabizam, ovaj univerzitetski profesor je pojasnio: "Mnogi sunnitski učenjaci (koji govore arapski ili perzijski) kritikuju i osuđuju metode i principe vehabizma. U historiji se spominje da je Ebu Hanife posjećivao mezar Imama Sadika (a.s.) i da je njegov štap bio izuzetno dragocjen i svet tom sunnitskom imamu. Gazali spominje važnost posjete mezarovima na Bakiju u knjizi Ihya Uloom al-Din i spominje imena imama, unuka Poslanika, s.a.v.a, koji su tu ukopani.
On je o vehabijskom pogledu na posjećivanje mezarova rekao: "Neki vehabijski učenjaci smatraju da je posjećivanje mezarova djelo protiv čednosti, da je zabranjeno, dok je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učio svoje žene kako da posjećuju mezarove i obavljaju namaz u njihovoj blizini. Vehabije su kroz historiju priznavale postojanje značajnij mezarova na Bakiji. Na primjer, Bin Baz, jedan od poznatih vehabijskih učenjaka, u jednoj od svojih knjiga kaže da je Bakij mezarje žena i amidža Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i ashaba, i da je u prošlosti imao kupole.
Raushi je dodao: "Važna stvar je da su, prema istraživanjima i studijama, sunniti izgradili kupole i hareme u Bakiju. Opšti stav prema svetim mezarjima imama (a.s.) i mezarju Baki u očima muslimanskih učenjaka je stav koji može pomoći približavanju islamskih mezheba. Pitanje Bakija može biti pitanje islamskog svijeta koje će okupiti islamski ummet pod jednim kišobranom."
U nastavku, još jedan učenjak, Wahid Al-Shorri, je na tu temu rekao: "Baki je bilo jevrejsko groblje prije hidžre Poslanika sallallahu alejhi ve sellem u Medinu, a nakon seobe Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, muslimani su tu sahranjivali svoje mrtve. Asad bin Zarara, Osman bin Mazoun i Ibrahim, sin Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, bili su među prvim ljudima koji su sahranjeni u Bakiju. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je postavio kamen na mezar Osmana bin Mazuna da obilježi njegovo mjesto ukopa, a vremenom je izgrađena kupola nad grobovima ukopanih. Orijentalisti su u svojim radovima spominjali i kupole Bakija."
Ovaj islamski istraživač je dodao: "Baki je imao posebno mjesto, a Poslanik je odlazio u Bakij svake sedmice da posjeti mezare. Stoga, Bakij mezarje ima posebno mjesto u islamu.
Sorri je spomenuo historiju uništenja Bakija i rekao: "Vehabije su uništile sve kupole Bakija napadom na Medinu 1221. godine nove ere, ali su ih Osmanlije porazile. Muslimani su ponovo izgradili kupole i vehabizam je opao sedamdeset godina. Vehabije su ponovo napale Medinu 8. ševvala 1344. godine po hidžri i nakon ubijanja ljudi uništili su i sravnili sve obnovljene mezare, tako da nijedan mezar nije ostao netaknut u Mekki i Medini, čak je zapaljen mezar majke Poslanika, s.a.v.a.
Na kraju je pojasnio: "Vehabijski učenjaci o uništavanju grobova navode predaju od sahiha Muslima da je zapovjednik vjernika Alija, a.s., rekao jednom od svojih ashaba da treba uništiti svaku sliku i statuu koju vidi i da nema groba koji se uzdiže kao devina grba osim ako se ne poravna sa zemljom". Ova predaja je protivna jasnim ajetima Kur'ana. Naprimjer, prema 21. ajetu sure Al-Kahf, izgradnja bogomolje na mezarju Bogu bliskih ljudi bila je dobra i ispravna stvar koju su uradili vjernici. U ovom ajetu, Bog je spomenuo izgradnju džamije na mezaru ashaba pećine od strane vjernika, a to djelo nije odbačeno niti porečeno.