Praljak je počinio samoubojstvo ne željevši preuzeti odgovornost za nedvojbeno počinjene zločine

Praljak je počinio samoubojstvo ne željevši preuzeti odgovornost za nedvojbeno počinjene zločine

Nadam se da se bliži vrijeme kad se energija vladinih institucija neće trošiti na poricanje i prikrivanje kompleksne političke pozadine počinjenih zločina, već na priznavanje patnje svih stradalih, kaže ona.

ABNA: Vesna Teršelič, voditeljica Documente , centra za suočavanje s prošlošću iz Hrvatske, u razgovoru za Vijesti.ba analizira konačnu presudu Haškog tribunala u slučaju "Prlić i ostali". Nadam se da se bliži vrijeme kad se energija vladinih institucija neće trošiti na poricanje i prikrivanje kompleksne političke pozadine počinjenih zločina, već na priznavanje patnje svih stradalih, kaže ona.

VIJESTI.BA: Kakva je Vaša reakcija na konačnu presudu Haškog tribunala u slučaju "Prlić i ostali"? Je li potvrđivanje prvostepene presude bio najrealniji scenario?
 

TERŠELIČ: Prije svega presuda je važna satisfakcija za sve žrtve koje prate proces od prvih ročišta 2004. godine. No mnogi su promatrači, nakon prvostupanjske presude Mladiću u kojoj se među sudionicima udruženog zločinačkog poduhvata ne navode pripadnici tadašnjeg srpskog državnog vrha, očekivali sličan rasplet na razini odgovornosti donositelja odluka iz Herceg Bosne i Republike Hrvatske.
 
VIJESTI.BA: Potez Slobodana Praljka dio javnosti karakteriše kao častan, a dio kao kukavički čin. Vaš stav? Na suicid se odlučio nakon što mu je izrečena kazna od 20 godina zatvora.
 
TERŠELIČ: Žalim što je Slobodan Praljak nakon izricanja osuđujuće presude počinio samoubojstvo i tako stradao, ne željevši preuzeti odgovornost za nedvojbeno počinjene zločine u Mostaru, Stolcu, logorima Dretelj i Heliodrom i drugim mjestima.
 
VIJESTI.BA: Žalbeno vijeće potvrdilo je u presudi šestorki učestvovanje Republike Hrvatske u ratnim dešavanjima na teritoriji BiH. Utvrđeno je da je udruženi zločinački poduhvat (UZP) uključivao namjeru dominacije Hrvata u Herceg Bosni i da je on bio zajednički cilj čelništva Herceg-Bosne i Republike Hrvatske. Kakve posljedice za Hrvatsku nosi ovakva kvalifikacija?
 
TERŠELIČ: Mada se presuda odnosi na individualnu kaznenu odgovornost, stavlja pred naša društva izazov sagledavanja negativnog dijela nasljeđa tadašnjeg predsjednika Tuđmana. Nakon početnog sudjelovanja u obrani i podrške ljudima koji su branili vlastite pragove, neki pripadnici HVO-a su 1993. počinili ratne zločine, uz pomoć i/ili dopuštenje iz Mostara i Zagreba. Dok je 1992. Republika Hrvatska bila na strani obrane jedinstvene Bosne i Hercegovine, 1993. sudjelovala je u njenom razbijanju, da bi se nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma opet usredotočila na obranu. 
 
Nadam se da se bliži vrijeme kad se energija vladinih institucija neće trošiti na poricanje i prikrivanje kompleksne političke pozadine počinjenih zločina, već na priznavanje patnje svih stradalih. Svima treba razumijevanje pogrešaka iz prošlosti kako bi jedni drugima pružili priliku za razvoj slobode stvaranja i izražavanja.
 
VIJESTI.BA: Kako će se ova presuda, prema Vašem mišljenju, reflektovati na buduće odnose Zagreba i Sarajeva?

TERŠELIČ: Za dobre buduće odnose trebali bi iznaći put za priznavanje sustavnih i rasprostranjenih ubijanja, protjerivanja, zatočenja u zatočeničkim centrima u koje su zatvarani Bošnjaci, detaljno opisane u ovoj presudi. Ali neophodno je i priznati zlostavljanja koja su prošli Hrvati zatočeni u Jablanici, Tarčinu i drugim mjestima gdje su zlostavljali pripadnici Armije BiH, kao i svim mjestima gdje su zločine počinili pripadnici srpskih jedinica. 

Ako bi vladine institucije imale snagu za preuzimanje odgovornosti za priznanje patnje lakše bi gradile povjerenje. Putokaz i inspiracija bi nam mogli biti veterani koji se klanjaju ubijenima s druge strane ratova, uz podršku Centna za nenasilnu akciju i to posebno uspješno u BiH.
 
VIJESTI.BA: Kako tumačite dio drugostepene presude u vezi sa rušenjem Starog mosta u Mostaru?
 

TERŠELIČ: U svijetu nažalost još nije zabranjeno ratovati. Dok sve ratove ne proglasimo zločinom protiv čovječnosti morat ćemo živjeti s pravnim pogledom prema kom gađanje Starog mosta s položaja HVO-a, predstavlja rušenje legitimnog vojnog cilja, jer su njime nedvojbeno prolazili i pripadnici Armije BiH.
 
VIJESTI.BA: Nakon što je izrekao presudu u slučaju "Prlić i ostali", Haški tribunal će zatvoriti svoja vrata. Je li on u punom kapacitetu ispunio svoju misiju i ulogu?

TERŠELIČ: Dao je velik doprinos u dijelu utvrđivanja činjenica o zločinima ali nam je ostavio obeštećenje žrtava, rasprave o političkoj odgovornosti za ratove i nedovršen proces izgradnje povjerenja, koje naravno nadilaze primarnu zadaću suda vezanu uz utvrđivanje individualne krivice. Možda uz procesuiranja pred pravosuđima u našim zemljama, trebamo ozbiljno razmisliti o drugim načinima utvrđivanja činjenica, poput istraživanja i objave popisa imena ubijenih uz opis okolnosti stradanja, te istražnih komisija za istinu u pojedinim zemljama i na razini svih post-jugoslavenskih zemalja, kroz ustanovljenje REKOM-a? 

Mada Tribunal zatvara vrata 21.prosinca, ne treba zaboraviti i da se u ponovljenom postupku protiv Jovica Stanišiča i Franka Simatovića koji je u tijeku pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove,  razmatra  njihova odgovornost temeljem udruženog zločinačkog poduhvata koji kao sudionike uključuje srpski državni vrh predvođen Slobodanom Miloševićem.

Kraj/ 286


Pošaljite Vaš komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Potrebna polja su označena sa *

*

Arba'een
Mourining of Imam Hossein
Iranski vrhovni vođa uputio poruku svim ovogodišnjim hadžijama