Praljak je počinio samoubojstvo ne željevši preuzeti odgovornost za nedvojbeno počinjene zločine

  • Kod vijesti : 870066
  • Izvor : vijesti.ba/ ABNA
Ukratko

Nadam se da se bliži vrijeme kad se energija vladinih institucija neće trošiti na poricanje i prikrivanje kompleksne političke pozadine počinjenih zločina, već na priznavanje patnje svih stradalih, kaže ona.

ABNA: Vesna Teršelič, voditeljica Documente , centra za suočavanje s prošlošću iz Hrvatske, u razgovoru za Vijesti.ba analizira konačnu presudu Haškog tribunala u slučaju "Prlić i ostali". Nadam se da se bliži vrijeme kad se energija vladinih institucija neće trošiti na poricanje i prikrivanje kompleksne političke pozadine počinjenih zločina, već na priznavanje patnje svih stradalih, kaže ona.

VIJESTI.BA: Kakva je Vaša reakcija na konačnu presudu Haškog tribunala u slučaju "Prlić i ostali"? Je li potvrđivanje prvostepene presude bio najrealniji scenario?
 

TERŠELIČ: Prije svega presuda je važna satisfakcija za sve žrtve koje prate proces od prvih ročišta 2004. godine. No mnogi su promatrači, nakon prvostupanjske presude Mladiću u kojoj se među sudionicima udruženog zločinačkog poduhvata ne navode pripadnici tadašnjeg srpskog državnog vrha, očekivali sličan rasplet na razini odgovornosti donositelja odluka iz Herceg Bosne i Republike Hrvatske.
 
VIJESTI.BA: Potez Slobodana Praljka dio javnosti karakteriše kao častan, a dio kao kukavički čin. Vaš stav? Na suicid se odlučio nakon što mu je izrečena kazna od 20 godina zatvora.
 
TERŠELIČ: Žalim što je Slobodan Praljak nakon izricanja osuđujuće presude počinio samoubojstvo i tako stradao, ne željevši preuzeti odgovornost za nedvojbeno počinjene zločine u Mostaru, Stolcu, logorima Dretelj i Heliodrom i drugim mjestima.
 
VIJESTI.BA: Žalbeno vijeće potvrdilo je u presudi šestorki učestvovanje Republike Hrvatske u ratnim dešavanjima na teritoriji BiH. Utvrđeno je da je udruženi zločinački poduhvat (UZP) uključivao namjeru dominacije Hrvata u Herceg Bosni i da je on bio zajednički cilj čelništva Herceg-Bosne i Republike Hrvatske. Kakve posljedice za Hrvatsku nosi ovakva kvalifikacija?
 
TERŠELIČ: Mada se presuda odnosi na individualnu kaznenu odgovornost, stavlja pred naša društva izazov sagledavanja negativnog dijela nasljeđa tadašnjeg predsjednika Tuđmana. Nakon početnog sudjelovanja u obrani i podrške ljudima koji su branili vlastite pragove, neki pripadnici HVO-a su 1993. počinili ratne zločine, uz pomoć i/ili dopuštenje iz Mostara i Zagreba. Dok je 1992. Republika Hrvatska bila na strani obrane jedinstvene Bosne i Hercegovine, 1993. sudjelovala je u njenom razbijanju, da bi se nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma opet usredotočila na obranu. 
 
Nadam se da se bliži vrijeme kad se energija vladinih institucija neće trošiti na poricanje i prikrivanje kompleksne političke pozadine počinjenih zločina, već na priznavanje patnje svih stradalih. Svima treba razumijevanje pogrešaka iz prošlosti kako bi jedni drugima pružili priliku za razvoj slobode stvaranja i izražavanja.
 
VIJESTI.BA: Kako će se ova presuda, prema Vašem mišljenju, reflektovati na buduće odnose Zagreba i Sarajeva?

TERŠELIČ: Za dobre buduće odnose trebali bi iznaći put za priznavanje sustavnih i rasprostranjenih ubijanja, protjerivanja, zatočenja u zatočeničkim centrima u koje su zatvarani Bošnjaci, detaljno opisane u ovoj presudi. Ali neophodno je i priznati zlostavljanja koja su prošli Hrvati zatočeni u Jablanici, Tarčinu i drugim mjestima gdje su zlostavljali pripadnici Armije BiH, kao i svim mjestima gdje su zločine počinili pripadnici srpskih jedinica. 

Ako bi vladine institucije imale snagu za preuzimanje odgovornosti za priznanje patnje lakše bi gradile povjerenje. Putokaz i inspiracija bi nam mogli biti veterani koji se klanjaju ubijenima s druge strane ratova, uz podršku Centna za nenasilnu akciju i to posebno uspješno u BiH.
 
VIJESTI.BA: Kako tumačite dio drugostepene presude u vezi sa rušenjem Starog mosta u Mostaru?
 

TERŠELIČ: U svijetu nažalost još nije zabranjeno ratovati. Dok sve ratove ne proglasimo zločinom protiv čovječnosti morat ćemo živjeti s pravnim pogledom prema kom gađanje Starog mosta s položaja HVO-a, predstavlja rušenje legitimnog vojnog cilja, jer su njime nedvojbeno prolazili i pripadnici Armije BiH.
 
VIJESTI.BA: Nakon što je izrekao presudu u slučaju "Prlić i ostali", Haški tribunal će zatvoriti svoja vrata. Je li on u punom kapacitetu ispunio svoju misiju i ulogu?

TERŠELIČ: Dao je velik doprinos u dijelu utvrđivanja činjenica o zločinima ali nam je ostavio obeštećenje žrtava, rasprave o političkoj odgovornosti za ratove i nedovršen proces izgradnje povjerenja, koje naravno nadilaze primarnu zadaću suda vezanu uz utvrđivanje individualne krivice. Možda uz procesuiranja pred pravosuđima u našim zemljama, trebamo ozbiljno razmisliti o drugim načinima utvrđivanja činjenica, poput istraživanja i objave popisa imena ubijenih uz opis okolnosti stradanja, te istražnih komisija za istinu u pojedinim zemljama i na razini svih post-jugoslavenskih zemalja, kroz ustanovljenje REKOM-a? 

Mada Tribunal zatvara vrata 21.prosinca, ne treba zaboraviti i da se u ponovljenom postupku protiv Jovica Stanišiča i Franka Simatovića koji je u tijeku pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove,  razmatra  njihova odgovornost temeljem udruženog zločinačkog poduhvata koji kao sudionike uključuje srpski državni vrh predvođen Slobodanom Miloševićem.

Kraj/ 286


Pošaljite Vaš komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Potrebna polja su označena sa *

*

Iranski vrhovni vođa uputio poruku svim ovogodišnjim hadžijama
پیام امام خامنه ای به مسلمانان جهان به مناسبت حج 2016