Jedinstvena mapa efendije Vehida Arnauta: Slika šta sve u BiH baštinimo

Jedinstvena mapa efendije Vehida Arnauta: Slika šta sve u BiH baštinimo

Ispočetka mu se to činilo i lakim poslom, uzeti mapu BiH, rasporediti nekoliko džamija i krenuti dalje... Međutim, kada je, naglašava, ušao u projekat, najteži problem je bio definisati granice muftijstava.

ABNA:  Više od godinu i po dana trebalo je Vehidu efendiji Arnautu, glavnom imamu Medžlisa islamske zajednice Bugojno, da okonča veoma zahtjevan projekat izrade mape muftiluka i medžlisa Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

No, to nije obična mapa koja prikazuje Bosnu i Hercegovinu. Ona, kako u razgovoru za Anadolu Agency (AA) kaže efendija Arnaut, u jednom pogledu daje sliku onoga što u BiH baštinimo i šta je to što čini muslimansku zajednicu kolektivitetom koji je snažan.

Da je tako, govori i podatak da je upravo ta mapa ponukala i brojne druge organizacije koje djeluju u BiH da naprave slične mape iz svog djelokuruga rada.

Mapa muftiluka i medžlisa Islamske zajednice u BiH već se nalazi na zidovima brojnih medžlisa islamske zajednice u BiH, a brojni su je naručili i za mektebe. No, cilj je da ona bude dostupna u svih 1.000 mektebskih učionica u BiH.

- Realizacija projekta zahtijevala otklanjanje brojnih prepreka -

"Projekat izrade mape muftiluka i medžlisa Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je projekat koji je svoju osnovu našao u aktu koji je napravio Rijaset Islamske zajednice u BiH u kojem je sve medžlise Islamsle zajednice u BiH obavezao da u okviru svake mektebske učionice bude u nizu stvari koje mora svaka učionica imati pored osnovne opreme kao što su stolice, klupe, tabla, mokri čvorovi, vješalica, polica za obuću, polica za knjige... U okviru svega toga spomenuta je i karta ili mapa Bosne i Hercegovine. Smatrajući da Islamska zajednica u BiH ima i neku svoju unutrašnju strukturu, mislio sam da bi mapa Bosne i Hercegovine, karta BiH podijeljena na način kako je struktuirana Islamska zajednica u BiH, bila mnogo zanimljivija djeci nego recimo klasična karta BiH. Ta ideja me je rukovodila da krenem u taj projekat. Obzirom da nisam ni geograf, ni slično, a volim inovirati i unijeti neku novinu, a znajući činjenicu da mnogo naših mekteba su ustvari sa praznim zidovima, to mi se činilo nekako interesantnim, da probam takav projekat uraditi", kaže efendija Arnaut.

Ispočetka mu se to činilo i lakim poslom, uzeti mapu BiH, rasporediti nekoliko džamija i krenuti dalje... Međutim, kada je, naglašava, ušao u projekat, najteži problem je bio definisati granice muftijstava.

"Obzirom da kada sam 2000. godine počeo raditi, premda je Islamska zajednica znala otprilike nadležnosti, ali jednostavno dođete do nekih područja koja su bukvalno nepokrivena, uslovno rečeno, direktnim uticajem muftijstva, a morate ih na mapi obilježiti bojom. Tako da sam u tom smislu iskontaktirao sve muftiluke u BiH, sada muftijstva, zatražio od njih otprilike da oni definišu granice svoga muftijstva i nije to baš uvijek tako lagan posao bio. Za sporna područja sam opet nekako uspio doći do nekih rješenja koja su bila prihvatljiva obzirom da se za neke općine, recimo, brinu jedna muftijstva, a teritorijalno pripadaju drugom. Uglavnom to se zaokružilo i do sada nisam imao nekih značajnijih prigovora u tom smislu da sam tu negdje napravio neku od značajnijih pogreški. Tako da ova mapa bi se u suštini mogla tako i definisati, kao mapa muftiluka i medžlisa unutar BiH sa mešihatima koji djeluju izvan same BiH (Srbije, Hrvatske i Slovenije). Godinu i pol dana mi je otprilike trebalo da u osnovnoj mjeri zaokružim konture onog što sam bio zamislio", naglasio je efendija Arnaut.

Proces dorade mape traje i dan-danas. Kada god mu se, kaže efendija Arnaut, pojavi nova primjedba, uvrsti je u kartu, a one su nužne jer dolazi i do promjena unutar same Islamske zajednice u BiH.

- Monumentalne džamije BiH -

Kaže kako ne misli samo na teritoriju već dolazi do promjena naziva nekih institucija, promjena sjedišta, redefinisanja statusa nekih ustanova, kao što su posebno fakulteti, nekadašnje islamske pedagoške akademije ili osnivanje novih medžlisa, odnosno gašenje nekih područja kao takvih ili pokrivanja iz drugih medžlisa i slično tome.

Na karti se nalaze ucrtane oznake sjedišta Rijaseta Islamske zajednice u BiH, devet muftijstava, 92 medžlisa. Slikama su predstavljene i neke od najznačajnijih džamija u BiH sa godinama izgradnje: Husejnija (1826.) u Gradačcu, Čaršijska (1600.) u Tuzli, Kuršumlija (XVI vijek) u Maglaju, Turhan Emin-begova (1448.) u Ustikolini, Aladža (1550.) u Foči, Gazi Husrev-begova (1531.) u Sarajevu, Šarena (1815.) u Travniku, Esme Sultanije (1753.) u Jajcu, Ferhadija (1579.) u Banja Luci, Fethija (1592.) u Bihaću, Glavica (1587.) u Livnu, Koski Mehmed-pašina (1618.) u Mostaru, te Hadži Alijina (1562.) u Počitelju.

"Ja sam mislio da jedna karta ili mapa BiH sa džamijama može prije svega biti oku lijepa. Mnogo je ljepše nego da stavite samo natpis Gazi Husrev-begova džamija. Taj vizuelni efekat doprinosi da djeca otprilike imaju i sliku o tome gdje se nalazi", navodi efendija Arnaut.

Iz mape je moguće čitati i ono što se na prvi pogled ne vidi ili je manje poznato, kao to da je Mostarsko muftijstvo teritorijalno najveće u BiH, dok neka muftijstva pokrivaju vrlo mali prostor, a vrlo su snažna u intenzitetu vjere ili predstavljanju vjernika kroz programske sadržaje.

"Dobijete neku realnu sliku onog što se stvarno događa na terenu. Kod odabira monumentalnih građevina, a to su uglavnom, prije svega, džamije, rukovodio sam se činjenicom da na svakom muftijstvu bar jedna od monumentalnih džamija bude zastupljena. Tako da najčešće to je bila džamija koja je već u tradiciji poznata kao centralna džamija u nekom od medžlisa, ne mora biti u sjedištu muftijstva. Naprimjer kao što je sa Zeničkim muftijstvom slučaj da je džamija iz Maglaja stavljena na mapu obzirom da je centralna gradska džamija prvo povijesno gledano jedna od najstarijih na tom području, a drugo svojom monumentalnošću kao što je recimo Aladža ili Fethija na prostoru Bihaća plijene ljepotom. Ta njihova istorijska važnost je za mene bila važna", kaže efendija Arnaut.

- Turhan Emin-begova najstarija džamija u BiH -

Kod odabira džamija, efendiju Arnauta opredjeljivalo je da to budu džamije uglavnom potkupolne, ukoliko je to moguće, obzirom da su one i znak izuzetnog bogatstva bh. podneblja.

Navodi da je u BiH nakon Sarajeva drugi grad po broju potkupolnih džamija Livno, kao nekadašnje značajno mjesto - kadiluk.

"Treći element bila je neka povijesna važnost tih džamija, kao što je Turhan Emin-begova džamija u Ustikolini koja je prema onome što ja do sada znam iz povijesti BiH prva džamija izgrađena na prostoru BiH i do sada je održala svoj status džamije na području Ustikoline. Tako da ti detalji su mi bili jako važni. Svakako ne izostavljajući nijedan muftiluk, ne čineći ga područjem u kome nema takvih. Jer, mi ustvari, hvala Bogu, imamo džamija. Nekada je glavni problem bio izabrati iz niza dobrih objekata šta staviti, obzirom da nekada imate prilično skučen prostor kao što je Sarajevo. Trebate staviti mnogo toga, a jednostavno nemate prostora. Tako da u tom smislu sam pokušavao da nađem neku mjeru. Mislim da je uglavnom, hvala Bogu, pogođena. Važno je bilo ostaviti i sjećanje na neke džamije. Tada kada sam ja radio Aladža nije bila kao što je sada u fazi rekonstrukcije, odnosno ponovne izgradnje. Ferhadije u Banja Luci nije bilo, to je bila ravna ploča, jer znamo šta se sve sa njom događalo. Ali, ja sam želio prenijeti, odnosno ostaviti jedan trag o tome kako je to izgledalo nekada. Hvala Bogu, sve se to opet vraća na svoje. Tako da su ti neki detalji određivali uglavnom kada su u pitanju objekti koje želim istaknuti na području određenog muftijstva", poručio je efendija Arnaut.

Kraj/ 286


Pošaljite Vaš komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Potrebna polja su označena sa *

*

Iranski vrhovni vođa uputio poruku svim ovogodišnjim hadžijama
پیام امام خامنه ای به مسلمانان جهان به مناسبت حج 2016